Povodom dodjele Nobelovih nagrada za 2014., Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizirala je u četvrtak 11. prosinca predavanja na kojima su predstavljeni ovogodišnji dobitnici u području medicine i fiziologije, fizike i kemije. Kako je uvodno kazao predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, običaj je u mnogim zemljama da upravo nacionalne akademije upoznaju javnost s osobama koje su dobile Nobelovu nagradu i njihovim zaslugama, a s tim je prošle godine počela i Hrvatska akademija.
Akademik Kusić podsjetio je da su njeni članovi bili sva trojica Hrvata nobelovaca – Lavoslav Ružička, Vladimir Prelog i Ivo Andrić, kao i još desetak stranaca, među kojima su i četiri aktualna dopisna člana. „Statusom nobelovca dobiva se besmrtnost i ta čast puno je veća od financijskog dijela nagrade“, kazao je akademik Kusić, koji je spomenuo da mnogo osoba nije dobilo ovo najprestižnije svjetsko priznanje iako su ga vjerojatno zaslužile, poput Nikole Tesle, Mahatme Gandhija, Miroslava Krleže ili Ivana Pavla II.
Voditelj predavanja bio je akademik Vladimir Paar koji je istaknuo da sve dobitnike Nobelovih nagrada za medicinu i fiziologiju, fiziku i kemiju odlikuje multidisciplinarnost.
„Ovo je možda prvi put da su sve tri nagrade dodijeljene za problematiku na kojoj rade i hrvatski znanstvenici i to na vrhunskoj svjetskoj razini, što se vidi po njihovim prilozima u vodećim svjetski znanstvenim časopisima“, kazao je akademik Paar.
Dobitnike Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu predstavili su akademik Ivica Kostović i prof. dr. sc. Mario Vukšić. Nagrada je ove godine pripala britansko-američkom znanstveniku Johnu O’Keefeu i norveškim znanstvenicima, supružnicima May-Britt i Edvardu Moseru zbog zasluga za otkriće neurona odgovornih za snalaženje u prostoru i orijentaciju, svojevrsnog GPS sustava u mozgu. John O’Keefe je 1971. svojim pokusima na miševima otkrio da je hipokampus mjesto gdje se pohranjuju informacije te stvaraju prostorne mape, odnosno kratkoročno pamćenje pretvara u dugoročno. May-Britt i Edvard Moser su 2005. identificirali drugu vrstu neurona smještenu u medijalnom entorinalnom korteksu, vrlo blizu hipokampusa. Stanice su nazvali rešetkaste stanice, a one su odgovorne za stvaranje sustava koordinata i omogućavaju precizno pozicioniranje i kretanje. Prostorne stanice i rešetkaste stanice zajedno čine neuronsku mrežu koja je ključna za upotrebu prostornih mapa i rješavanje navigacijskih zadaća.
Za fiziku su Nobelovu nagradu za 2014. dobili japanski fizičari Isamu Akasaki, Hiroshi Amano i Shuji Nakamura, izumitelji LED tehnologije koja je u međuvremenu postala dio svakodnevnice s praktičnom primjenom od baterijskih lampi do ekrana pametnih telefona. O njima su predavanje održali akademik Goran Pichler i dr. sc. Branko Šantić koji su pojasnili da su trojica znanstvenika otkrili diode koje emitiraju plavo svjetlo i koje su bile nužne za proizvodnju štedljivog i dugotrajnog izvora bijelog svjetla. Time su omogućeni trajnije i učinkovitije alternative starim izvorima svjetla, a budući da četvrtina potrošnje struje u svijetu otpada na rasvjetu, LED rasvjeta pridonosi zaštiti Zemljinih resursa.
Nobelovu nagradu za fiziku, Amerikancima Ericu Betzigu i Williamu Moerneru i Nijemcu Stefanu Hellu govorio je prof. dr. sc. Igor Weber. Ovogodišnji su laureati razvojem superrezolucijske fluorescencijske mikroskopije unaprijedili mikroskopiju i premostili prepreku koju je za optički mikroskop predstavljala sićušnost molekula. Time su omogućili nanoskopiju kojom se znanstvenici uvelike služe za pogled u molekularni ustroj stanice, što ima praktičnu primjenu u biomedicini i istraživanju bolesti poput Alzheimerove ili Parkinsonove.
Predavanja o ovogodišnjim dobitnicima Nobelovih nagrada za medicinu i fiziologiju, fiziku i kemiju održana su dan nakon svečanosti njihova uručenja u Stockholmu, a početkom 2015. HAZU će organizirati i predavanja o dobitnicima Nobelovih nagrada za mir, književnost i ekonomiju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa