Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prigodnim će programima u petak 20. siječnja obilježiti 400. godišnjicu smrti hrvatskoga polihistora, izumitelja, leksikografa, diplomata i biskupa Fausta Vrančića.
“Faust Vrančić jedna je od najistaknutijih osoba cjelokupne hrvatske kulturne i znanstvene povijesti, pravi renesansni čovjek koji se ostvarivao u različitim područjima i čiji nam život i djelo i danas mogu biti nadahnuće. Poput Ruđera Boškovića i Nikole Tesle, i Vrančić je bio veliki vizionar, čovjek ispred svoga vremena”, rekao je u povodu 400. obljetnice Vrančićeve smrti predsjednik HAZU, akademik Zvonko Kusić.
Vrančić nam daje primjer, dodao je, kako se humanističke i tehničke znanosti mogu skladno povezivati i prožimati s ciljem izgradnje boljeg i naprednijeg svijeta.
“Bio je jedan od onih hrvatskih humanista koji su na različite načine pridonosili kulturnom i znanstvenom razvoju Europe, a istovremeno i afirmaciji hrvatskog jezika i kulture. Iako je veći dio života, kao i mnogi hrvatski znanstvenici, proveo izvan Hrvatske, kao pravi domoljub trajno je ostao povezano s njom”, istaknuo je Kusić.
“U današnje vrijeme ubrzanog tehnološkog napretka Vrančić nam šalje poruku koliko je važno biti u toku sa suvremenim znanstvenim i tehničkim dostignućima, ne zaboravljajući istovremeno niti osnovne vrednote na kojima počiva ljudska civilizacija”, zaključio je predsjednik HAZU.
Na dan Vrančićeve smrti, 20. siječnja u 11 sati u Knjižnici HAZU održat će se edukativna multimedijalna radionica “Faust Vrančić – Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu”. Riječ je o nastavku događanja kojima je HAZU 2016. sudjelovala u obilježavanju 400. obljetnice Vrančićeva djela “Novi strojevi”.
Projekt “Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu”, čija je voditeljica dr. sc. Marijana Borić iz Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU osmišljen je radi afirmacije hrvatskoga znanstvenog nasljeđa, a u sklopu projekta aktivnosti se održavaju i izvan Hrvatske kako bi se naglasila univerzalnost znanstvene baštine.
U sklopu obilježavanja obljetnice Marijana Borić će 2. veljače u Knjižnici HAZU održati predavanje “Faust Vrančić – 400. godina poslije”.
Faust Vrančić rodio se u Šibeniku 1. siječnja 1551. Na njegov je život osobito je utjecao stric Antun Vrančić, ostrogonski nadbiskup koji mu je omogućio studij u Padovi i Veneciji. Ondje je Vrančić pokazao iznimno zanimanje za filozofiju, fiziku i matematiku.
Nakon studija, vratio se u Šibenik 1571., ali je ubrzo ponovno otišao stricu u Ugarsku, gdje se bavio znanstvenim radom. Bio je u službi rimsko-njemačkog cara i hrvatskog kralja Rudolfa II. na njegovom dvoru u Pragu i bio jedan od najutjecajnijih ljudi tadašnje Europe. Bio je naslovni biskup Csanáda u Transilvaniji, a posljednjih desetak godina života potpuno je napustio svjetovni život, pristupio je redu svetog Pavla u Rimu te se posvetio pisanju djela.
Faust Vrančić dao je značajan doprinos različitim područjima te je napisao više djela trajne vrijednosti. Među njima se posebno ističu petojezični leksikon “Dictionarium” (Venecija, 1595.), prvi cjeloviti hrvatski rječnik, u koji je uvrstio “dalmatinski” (hrvatski) jezik u društvo “pet najizvrsnijih europskih jezika”. Rječnik sadrži oko 3800 hrvatskih riječi.
Najpoznatije Vrančićevo djelo su “Machinae novae” (Venecija, 1615./1616.), kapitalno djelo renesansne tehnologije u kojem kroz svoje vizionarske projekte anticipira daljnji razvoj tehnologije. Pojedini izumi koji su prvi put zaživjeli u tiskanom obliku upravo u ovom njegovu djelu koriste se i danas: padobran, most od metala, most ovješen o lance i žičara, modificirani u skladu sa suvremenim razvojem tehnike.
Napisao je i knjižicu na hrvatskom jeziku “Život nikoliko izabranih divic” (1606.), o 12 ranokršćanskih mučenica, a posvetio ju je benediktinkama samostana svetog Spasa u Šibeniku.
Faust Vrančić umro je 20. siječnja 1617. u Veneciji, te je prema vlastitoj želji prenesen i pokopan u crkvi svete Marije u Prvić Luci gdje mu je do danas sačuvan grob. Od 1992. ime Fausta Vrančića nosi Državna nagrada tehničke kulture.