Matthias Henze, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za židovsku vjeru, u četvrtak je Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu održao predavanje “Kako je nastalo židovstvo”, a predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić istaknuo je da se zapadna civilizacija temelji na židovstvu i kršćanstvu, na čije se pojmove oslanjaju i oni koji nisu vjernici.
Henze je profesor Hebrejske biblije, ranog židovstva i religije te utemeljitelj i ravnatelj Programa istraživanja židovstva na Sveučilištu Rice u Houstonu, autor knjige Isusova čitanka, posvećenoj izvanbiblijskim spisima, koju je na hrvatski preveo dopisni član HAZU prof. dr. Stanimir Vuk-Pavlović, priopćeno je iz HAZU.
Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić podsjetio je da se zapadna civilizacija temelji na židovstvu i kršćanstvu na čije se pojmove oslanjaju i oni koji nisu vjernici, zbog čega su biblijske teme zanimljive i u vrijeme sekularizma.
Temeljne postavke židovske vjere – vjera u jednoga Boga koji je stvorio Nebo i Zemlju, štovanje sedmog dana kao dana počinka i Jeruzalem kao sveti grad
Prof. Henze je pojasnio da je Hebrejska biblija, tj. Stari zavjet, nastajala u razdoblju od tisuću godina, od 12. do 2. stoljeća prije Krista, pri čemu se religija drevnog Izraela dramatično mijenjala. No, temeljne postavke židovske vjere ostale su iste: vjera u jednoga Boga koji je stvorio Nebo i Zemlju, štovanje sedmog dana kao dana počinka i Jeruzalem kao sveti grad.
„Današnje židovstvo nastaje u Drugohramskom razdoblju, nakon povratka Židova iz babilonskog progonstva u 5. stoljeću prije Krista, u doba perzijskog kralja Kira, kada je na mjestu Salomonovog hrama sagrađen drugi hram kojeg su razorili Rimljani 70. godine poslije Krista“, kazao je Henze.
I tijekom Drugohramskog razdoblja postoje proroci i njihova proročanstva koja su sastavni dio Biblije, od kojih je posljednji Malahija, no jeruzalemski Hram kao središte štovanja Boga, ima manje značenje nego u doba Salomonovog hrama i postaje izvor rasprava i podjela unutar židovstva. Istodobno jača i važnost židovske dijaspore, što se ogleda u biblijskoj priči o Esteri.
Iako u Drugohramskom razdoblju ne postoji židovska monarhija, već su na čelu Judeje kao sastavnog dijela stranih država bili upravitelji, i dalje je postojala nada u obnovu Davidove kraljevske loze iz koje je bio i prvi upravitelj Zerubabel, istaknuto je u predavanju.
Prema Henzeovim riječima, promjene koje su nastupile u Drugohramskm razdoblju dale su temelja istodobnom nastanku rabinskog židovstva i kršćanstva, navodi se u priopćenju iz HAZU-a.
Tekst se nastavlja ispod oglasa