Idući tjedan počinje objava dobitnika Nobelovih nagrada, najuglednijih svjetskih priznanja, koja se od 1901. godine dodjeljuju za medicinu, fiziku, kemiju, književnost i mir, a od prije 55 godina i za ekonomiju.
S izuzetkom ekonomije, pokrovitelj nagrada je švedski industrijalac Alfred Nobel (1833.-1896.), izumitelj dinamita.
Od 1901. do 2013. dodijeljena je ukupno 561 Nobelova nagrada.
Najmlađi dobitnik je Lawrence Bragg kojemu je bilo 25 godina kad je s ocem 1915. podijelio nagradu za fiziku. Najstariji je Leonid Hurwitz koji je Nobela za ekonomiju dobio 2007. kad mu je bilo devedeset.
Četrdeset i četiri žene dobile su nagradu. Maria Curie je jedina koja je dobila dvije, za fiziku 1903. i za kemiju 1911.
Dvojica dobitnika odbila su nagradu, Jean-Paul Sartre 1964. za književnost i Vijetnamac Le Duc Tho za mir 1973. godine.
Novčani iznos nagrade svake godine određuje upravni odbor Nobelova zaklada. Ove je godine nagrada vrijedna osam milijuna švedskih kruna (6,7 milijuna kuna).
Nagrada za ekonomiju, jedina koja nije spomenuta u Nobelovoj oporuci, službeno se zove Nagrada za ekonomske znanosti švedske središnje banke u sjećanje na Alfreda Nobela. Ustanovljena je 1969. godine.
Idući tjedan će se u Stockholmu objaviti dobitnici nagrade za medicinu (u ponedjeljak), za fiziku (utorak), kemiju (srijeda), književnost (četvrtak). Dobitnik nagrade za ekonomiju bit će poznat u ponedjeljak 13. listopada.
Nagrada za mir
U skladu s Nobelovom oporukom jedina nagrada, za mir, ujedno i ona koja izaziva najviše medijske pažnje, nagađanja, kontroverzija i rasprava, dodjeljuje se u Oslu. Ovogodišnji dobitnik bit će poznat 10. listopada. Proglasit će ga, kao i uvijek, petočlani norveški odbor za dodjelu nagrade, čiji sastav imenuje norveški parlament.
Ove je godine na adresu odbora stigao rekordan broj kandidatura, njih 278. Iako je popis kandidata tajan, neka imena procurila su u javnost. Američki zviždač Edward Snowden, papa Franjo i Pakistanka Malala Jusafzai nalaze se među predloženim osobama.
Kristian Berg Harpviken, ravnatelj Instituta za istraživanje mira u Oslu jedan je od rijetkih stručnjaka koji se usuđuje sastavljati popis favorita, iako nikada nije pogodio dobitnika.
Ove godine Harpviken je na prvo mjesto stavio papu Franju, a zatim Snowdena iako priznaje da bi američki zviždač bio kontroverzni dobitnik “jer mnogi u njemu vide izdajicu koji je prekršio zakon”.
Međutim, ni papa Franjo nije kandidat koji bi svima podjednako prirastao srcu. Istina je da je ukazao “na duboko nepravednu podjelu svjetskog bogatstva”, ali stručnjaci drže da će Odbor nastojati izbjeći kritike kakvima se izložio 2009. kada je dobitnikom proglasio američkog predsjednika Baracka Obamu niti godinu dana od njegova stupanja na dužnost.
Malala Jusafzai, mlada aktivistica za pravo na obrazovanje djevojčica ili liječnik Denis Mukwege koji liječi silovane žene u Demokratskoj Republici Kongo bili su favoriti za Nobelovu nagradu i prošle godine.
Moguće je da će se odbor opredijeliti za Rusiju, primjerice za oporbeni dnevnik Nova Gazeta, list što ga je upravo novcem od Nobelove nagrade 1993. pomogao suosnovati posljednji sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov.
No 2014. je bila obilježena brojnim dramama i pozornost bi se mogla usmjeriti na druga područja, drže stručnjaci. Tako bi dobitnik mogao biti netko tko je pomogao da se smire sukobi u Ukrajini ili u arapskom svijetu.
Od 1901. godine, 25 organizacija dobilo je Nobela za mir. Među njima, Crveni križ triput, a UNHCR dvaput.
Sve nagrade uručuju se 10. prosinca, na godišnjicu smrti Alfreda Nobela.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
