Herman Bolle, jedan od najvažnijih, najpoznatijih, ali i najkontroverznijih hrvatskih arhitekata čija je uloga u preobrazbi Zagreba iz malog provincijskog grada u modernu srednjoeuropsku metropolu nezamjenjiva, predstavit će se na opsežnoj izložbi, koja se otvara 17. travnja u Muzeju za umjetnost i obrt, čiju je zgradu također projektirao.
Kroz nekoliko cjelina, izložba “Herman Bolle – graditelj hrvatske metropole” predstavit će rad tog Nijemca s bečkim iskustvom, koji je tijekom pola stoljeća s oko 150 projekata ostavio trajni doprinos u povijesti hrvatske arhitekture.
Njegovi projekti gradnje, obnove ili urbane opreme susreću se na gotovo svakom koraku grada, od Zagrebačke katedrale, Mirogoja, palače HAZU, MUO-a i Obrtne škole do stambene dvokatnice u Žerjavićevoj gdje je živio, a koja danas propada, ograde i portala Botaničkoga vrta, fontane i Meteorološkog stupa na Zrinjevcu.
“S obzirom na to da je Bolle u Zagrebu ostavio najviše traga i sudjelovao je u formiranju srednjoeuropskog identiteta, historicističkog i ranosecesijskog Zagreba, taj je segment najviše došao do izražaja na izložbi, rekao je autor izložbe Dragan Damjanović u utorak na konferenciji za novinare.
Prvi dio izložbe prikazuje ga kao restauratora, s naglaskom na njegov najvažniji i najkontroverzniji zahvat obnove Zagrebačke katedrale nakon potresa 1880., zbog kojega se preselio u Zagreb i zbog kojega je sve do danas bio kritiziran. U drugom dijelu Bollea će se predstaviti kroz njegov privatni život, s predmetima iz njegove osobne ostavštine, među kojima su i crteži nastali prije nego što je došao u Hrvatsku, a koji su ukazali na njegov talent i sada se prvi put izlažu (dosad su se čuvali u privatnoj zbirci u Karlovcu).
Predstavit će se i premreženost njegove karijere s političkim zbivanjima u Hrvatskoj, od odnosa s biskupom Strossmayerom koji ga je potaknuo da doseli u Hrvatsku, no zbog političkih razloga ga kasnije odbacuje, preko turbulentnog odnosa s Kršnjavim, do odnosa prema banu Khuenu Hedervaryju.
Najopsežniji dio izložbe posvećen je najplodnijem dijelu njegova rada, području umjetničkog obrta i radu u Zagrebu, važan rad na području primijenjenih umjetnosti, od namještaja, do kazališnih kostima i inscenacija, vitraja, nakita, posuđa, svjetiljaka.
“Bolle nije bio samo projektant građevina, on je projektirao doslovno sve, od igle do lokomotive, od tekstilnih i stolarskih predmeta iz svakodnevne upotrebe do čitavih građevina, pa ćemo prikazati neke od njegovih najkvalitetnijih djela koja dosad nisu mogla biti viđena”, najavio je Damjanović.
“Vjerujem da će se prikazati svi segmenti njegova raznovrsna rada, kao što je Kršnjavi već 1882. u povodu izložbe hrvatskog umjetničkog obrta u Trstu istaknuo da se već nekoliko godina nakon Bolleova dolaska pokazuje nevjerojatan napredak, tako će se na izložbi vidjeti koliki je pozitivan trag ostavio na području umjetničkog obrta, jer sva povijest suvremenog hrvatskog dizajna počinje osnivanjem Obrtne škole i Bolleovim radom na toj instituciji”, ustvrdio je.
Trenutak kada se promijenila povijest umjetnosti Hrvatske
Posljednji dio izložbe posvećen je njegovom zagrebačkom opusu koji pokazuje njegova ključna uloga u preobrazbi Zagreba i hvatanja koraka sa zbivanja u ostalim srednjoeuropskim središtima, osobito Bečom, a iz kojega se, ističe Damjanović, kao najvažnije arhitektonsko djelo Zagreba, uz katedralu, izdvaja groblje Mirogoj koje je “postavilo Zagreb na kartu povijesti arhitekture 19. stoljeća”. Mirogoj je njegovo najmanje kontroverzno djelo, od početka je prepoznat kao izrazito kvalitetno, a čak se i Bolleovi kritičari nisu mogli pomiriti s time da ga je on napravio, naglasio je.
Ravnatelj MUO-a Miroslav Gašparović podsjetio je kako je taj izložbeni projekt počeo prije tri godine, kada se taj muzej uključio u objavu velike Damjanovićeve monografije o Bolleu, koja će ostati kao “jedan od kamena temeljca u proučavanju Bolleova djela, i hrvatske kulture tog razdoblja”.
Podsjetio je na važan trenutak kada se promijenila povijest hrvatske povijesti umjetnosti i arhitekture, kada su se 1875. u Rimu susreli Strossmayer, Kršnjavi i Bolle. Kršnjavi je tada bio slikar koji se nije namjeravao vratiti u Hrvatsku, a Strossmayer je Bollea usmjerio da nastavi djelovati u Zagrebu. “To je rezultiralo vrlo hrabrim početkom gradnje ove palače koja u raznim funkcijama i okolnostima djeluje više od 130 godina na čast muzejske struke, hrvatske kulture i umjetnosti”, istaknuo je Gašparović.
Na izložbi će se prikazati i Bolleove restauracije srednjovjekovnih i novovjekovnih građevina, za franjevačku crkvu u Iloku, križevačku katedralu, hodočasnički kompleks u Mariji Bistrici, sabornu crkvu u Pakracu i opremu zagrebačke grkokatoličke crkve Svetih Ćirila i Metoda te njegova uloga u završetku đakovačke katedrale.
Izložba je pripremljena na 135. obljetnicu osnutka Muzeja za umjetnost i obrt, a poklapa se s još nekoliko ‘okruglih’ godišnjica – 170. godina od rođenja Hermana Bollea i Izidora Kršnjavog, te sto godina od njegova posljednjeg projekta za vojno groblje u Karlovcu.
Popratni program tijekom trajanja izložbe donosi niz predavanja, kreativnih radionica, fotografski natječaj za posjetitelje te ciklus koncerata organiziranih u suradnji s Koncertnom direkcijom Zagreb na lokacijama odabranih Bolleovih arhitektonskih ostvarenja, od Crkve sv. Marka i Pravoslavna crkva sv. Preobraženja do MUO-a i Zagrebačke katedrale.
Izložba će biti otvorena do 23. kolovoza, a kustosica je Jasmina Fučkan.
Tekst se nastavlja ispod oglasa