Stogodišnja obljetnica osnutka prilika je da se Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu predstavi široj javnosti velikom izložbom. Od davne 1919. godine prikupila je vrijednu i zanimljivu građu – crteže, grafike, grafičke mape, plakate i razglednice. Izložba Linija ljepote – trag nadahnuća održat će se u Galeriji Klovićevi dvori od 19. rujna do 3. studenoga 2019. godine.
Izložba se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović.
Tematsko predstavljanje fonda inspirirano je sposobnošću mišljenja o predodžbama, simbolima i metaforama – sveprisutnim ljudskim nadahnućem – koje je sada, zanemarujući doba nastanka, stil, tehniku, vrstu i dimenzije, građu objedinilo u nove cjeline ilustrirajući ukupnost ljudskog postojanja i stvaranja. Grafička zbirka živi u knjižnici, okružena riječima. Na izložbi teme prirode, ljudskog tijela, misli i ideja, ritma života svakodnevice ili pak one apstraktne koje su osamostaljenjem linije, boje i plohe oslobođene vidljivog, biti će potkrepljene citatima i zanimljivostima o pojedinim dijelovima. Tako oživljene predstavljene cjeline, sada sastavljene od djela u drugačije postavljenim odnosima, ponekad potpuno neočekivano stvaraju nove zaključke i spoznaje.
Tragovi nadahnuća stvaralačke linije od XV. stoljeća do danas čine jezgru Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Unatoč stilskoj različitosti i različitosti medija i vremena u kojem nastaju, ovom su prilikom grafike, crteži, plakati i ostale umjetnine na papiru sadržajno objedinjeni u cjeline koje najbolje prikazuju raznovrsnost i vrijednost fonda prikupljenog unutar stotinu godina.
Kao naslovi cjelina, preuzeti su naslovi pojedinih djela iz pojedine cjeline koji najbolje opisuju njihov sadržaj.
Terra Magica
Umjetničkim radovima iz ove skupine namjera je predstaviti pejzažnu umjetnost kroz različite senzibilitete raznovrsnih umjetnika, razdoblja, tehnika i stilova koji su prisutni u fondu Grafičke zbirke. Svaki od predstavljenih umjetnika izabire onaj poticaj u prirodi koji najbolje iskazuje njegovu vještinu i senzibilitet te iz tog izbora proizlaze različiti prikazi, od onih koji se bave cjelovitom „slikom“ određenog krajolika sve do onih koji sadrže isključivo najmanje zanimljivosti inače gotovo neprimjetnog detalja. Na radovima se isprepliću različite interpretacije krajolika, od realističnih i fantastičnih sve do imaginarnih i simboličnih. Oni mogu sezati od nekoliko poteza kista koji za sobom ostavlja lirske kolorističke plohe nekog udaljenog krajolika sve do uskovitlanih ekspresionističkih linija koje upečatljivo prenose doživljaje iz prirode na papir. Nije neobično ni to da je pejzaž sveden samo na liniju, boju ili oblik te isključivo na tragu apstraktnog ekspresionizma zrcali floru koja nas okružuje, dok ugođaji morskog pejzaža mogu biti dočarani profinjenim koloritom reduciranog rukopisa. Pažnja umjetnika je gotovo uvijek usmjerena prema opoziciji mikrokozmosa i makrokozmosa, pojedinačnog principa i univerzalnog pravila koja se može podjednako pronaći u jednom busenu trave, plodnom voćnjaku ili pak beskrajnom nebu. Kod određenih umjetnika pejzaž može označavati i sekundarni motiv te kao takav služiti kao svojevrsna kulisa nečemu što snažnije privlači umjetnikovu znatiželju. U svakom slučaju, ono ipak najvažnije za svakog od odabranih umjetnika je taj teško uhvatljivi osjećaj za ljepotu prirode i povezanosti s mitskom Terrom magicom, ovom sićušnom planetom koja nam je svima privremeno utočište.
Dvije ovce i jarac na odmoru
Taj čudesni svijet životinja, uvijek tako okrutan ali i predivan u svojoj jednostavnosti, od samih početaka pobuđuje iznimnu inspiraciju kod umjetnika. O ljudskoj povezanosti sa životinjskim svijetom možda najviše govori činjenica kako su prvi poznati motivi bili baš animalističke prirode te su oduvijek zauzimali istaknuto mjesto unutar imaginarnog carstva homo artisticusa. Kroz ovu cjelinu biti će prikazani radovi koji problematiziraju životinju kao umjetnički motiv te načine na koji taj motiv uspijeva dočarati nevjerojatnu raznolikost životinjskih vrsta ali i njihovih načina prikazivanja. U ovoj skupini će se izmjenjivati pojedinačni i grupni portreti životinja, radovi u kojima životinja služi kao primarni ili kao sekundarni motiv te će biti prisutni i oni radovi u kojima je teško razlučiti između tih dualnosti te će biti ostavljeni slobodnoj procjeni promatrača i njihovom individualnom senzibilitetu. Prikazani su i radovi koji su poslužili kao predlošci za tiskana izdanja a sadržajno su usko povezani s ovom temom te će ovom prilikom biti predstavljeni njihovi „životi“ koje vode izvan svojih tiskovina. Na kraju treba istaknuti da neovisno o tome radi li se o stvarnom ili imaginarnom prikazu životinje, karikaturalnim ili simboličnim prikazima, fantazmagoričnim bićima koja nastanjuju naše snove ili pastorali koja je darovala svoje ime naslovu ove cjeline, neovisno o tehnici, stilu ili senzibilitetu umjetnika, motiv životinje opravdano zaslužuje svoje mjesto unutar svijeta umjetnosti kao izvor neiscrpnog nadahnuća za mnoge umjetnike.
Eva i Adam
Od šesnaestog su stoljeća do danas umjetnici linijom i bojom, urezom i otiskom ostavljali trag na papiru vlastite imaginacije.
Ljudski je lik stoljećima bio nadahnuće umjetnicima za stvaranje djela pa tako i crteža i grafika. Ovoj cjelini namjera je prikazati čovjeka, ljudski lik kao izdvojen motiv. Prikazi žena i muškaraca nastali u različitim razdobljima svjedoče o čovjeku kao vječnoj inspiraciji počevši od prvih ljudi Eve i Adama pa sve do prikaza čovjekove sjene u pokretu.
Autoportreti, portreti, portreti parova, na izložbi je zastupljeno sve od realističnih portreta do onih koji prelaze granicu prepoznatljivosti, skicoznih prikaza kao i apstrahiranih formi. Ljudsko tijelo, odjeveno ili nago, a samim tim i njegova seksualnost inspiracija su, poticaj za stvaranje, jednako kao i religijski motivi.
Crtež, grafika, plakat i razglednica mediji su koji prenose autorov doživljaj samog sebe, znanih, neznanih ljudi, zbilju ili fantaziju koja ga okružuje.
Živa slikovnica
Grad, kao živa slikovnica, neovisan o prirodi (no ne i ljudskoj) koja ga okružuje, artificijelna je društvena tvorevina propisanih (ali ne uvijek i poštivanih) normi djelovanja te je time, kao kostur ljudskog postojanja, idealna za predstavljanje različitosti čovjekovog ponašanja, njegove međusobne interakcije te odnosa prema prirodi i društvu.
Od idealnog prikaza grada, veduta 15., 16. i 17. st., te prikaza poput rimskog Panteona ili Dioklecijanove palače kao identiteta određenog mjesta, u fondu Grafičke zbirke nalaze se i brojne grafike i crteži koji ispisuju grad kao središte ljudskog napretka. Portretiranjem gradskih ulica, visokih nebodera, vreve prometa i novìna poput elektrifikacije, grad je predstavljen kao centar društvenog, tehnološkog, političkog i kulturnog razvoja čovječanstva.
Pogled u uži prostor grada, njegove ulice i trgove, otkriva nam ritam života jedne urbane cjeline, od svakodnevnih scena ulične vreve, raznolikosti života svih društvenih slojeva, sve do skrivenog gradskog polusvijeta.
Plakat, kao poseban oblik vizualne komunikacije koji je najviše svojstven javnom gradskom prostoru, ovdje je predstavljen kao lice ulice na kojem se može iščitati sve ono što grad jest – mjesto ponude „za svakog po nešto“ u raznovrsnoj potražnji za političkim, kulturnim, umjetničkim, društvenim i gospodarskim manifestacijama.
SM 2
Cjelina pod nazivom SM 2 obuhvaća izbor djela apstraktne umjetnosti koja se čuvaju u Grafičkoj zbirci. Djela se protežu od najstarijeg u fondu zbirke, crteža u tehnici francuskih nadrealista: Dekalkomanije Vanje Radauša, crteža iz razdoblja djelovanja eksperimentalnog ateljea EXAT-51 Aleksandra Srneca do grafike autora tzv. Zagrebačke škole serigrafije, iz vremena kada se umjetnost demokratizira i umjetnost multioriginala postaje dostupna svima. Meandar Julija Knifera (invencija autora), pomične grafike Miroslava Šuteja (među kojima je SM 2 prva u nizu), duhovne spirale Demura, Synergija Jasne Šikanje sa skrivenom spiralom te brojna druga djela biti će predstavljena na izložbi kao dio fenomena apstraktne umjetnosti koja je obilježila razdoblje hrvatske umjetnosti sredinom 20. st., a koji je prisutan i u djelima suvremenih autora koji nastavljaju tradiciju nefigurativnog slikarstva 20. st.
Čitajte između redova!
Cjelina pod nazivom Čitajte između redova posvećena je djelima kojima je svojstven dualizam riječi i slike. Time su obuhvaćena djela masovnih medija, strip, plakat, ilustracije, zidne novine, dopisnice kao i originalna umjetnička djela koja propituju riječi u značenjskom, oblikovnom i konceptualnom smislu. Ističu se originalne table stripa dvaju autora različitih generacija Andrije Maurovića i Mirka Ilića, tipografski plakati Mihajla Arsovskog na kojima je verbalno poprimilo karakteristike likovnog, kao i pojedini plakati iz razdoblja djelovanja autora Nove umjetničke prakse, koji unose brojne inovacije u oblikovanje ovog medija. Također su uvršteni primjeri informacijske masovne kulture i njene propagandne uloge u vidu zidnih novina i političkih plakata (Čitajte između redova Borisa Ljubičića), letak – poziv na poslijeratnu obnovu Andrije Maurovića, političke ilustracije te Feldpostkarte, dopisnica s bojišnice iz 1916. kao primjer državne cenzure. Umjetnička djela u mediju grafike predstavljena su grafikama Josipa Stošića, Ratka Petrića, Borisa Bućana iz serije Bućan art, grafičkom instalacijom Ines Krasić i drugih autora koji u svom umjetničkom djelovanju koriste riječi i rečenice, propituju njihovo značenje, njihovu vizualnu pojavu ili pak značenjsku, promjenom konteksta. Uz ovu cjelinu veže se i bogat izbor pjesničko-grafičkih mapa, umjetničkih knjiga „koje ulaze u prostor“, pokazujući pri tom različita polazišta i umjetnička rješenja unutar ovog zasebnog medija koji obuhvaća sliku i riječ.
Zanimljivosti Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
Uz vrijednu građu Grafičke zbirke vežu se i brojne zanimljivosti, kako uz sadržaj samih djela tako i načina kako su pristigla u okrilje zbirke.
Prvi upis u inventarnu knjigu Grafičke zbirke 1920. godine pripao je pejzažnom akvarelu, autora Huga Conrada von Hötzendorfa, istaknutog predstavnika osječke crtačke škole.
Hötzendorf je bio i vrstan pedagog koji je uspješno vodio Gradsku crtačku školu u Osijeku u razdoblju od 1841. do 1869. godine. Među mnogobrojnim učenicima najznačajniji su Adolf Waldinger te Izidor Kršnjavi od kojeg su i otkupljeni radovi njegova učitelja za fond Grafičke zbirke. Radilo se o 22 crteža olovkom i 10 akvarela od kojih je upravo Perivoj prvi rad upisan u inventarnu knjigu crteža Zbirke 1920. godine. Crtež je upisao prvi voditelj Zbirke dr. Artur Schneider.
Iso Kršnjavi, tada ministar kulture i prosvjete, predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu koji je sudjelovao u osnivanju brojnih kulturnih institucija u Zagrebu pa tako i Grafičke zbirke NSK, Zbirci je poklonio i dva iznimna grafička otiska nastala u 17. stoljeću. Riječ je o grafikama malog formata Čovjek u sjenici i Autoportet, nizozemskog baroknog majstora Rembrandt Hermenszoon van Rijn koje je Kršnjavi kupio i poklonio Zbirci 1920. godine.
Godine 1999. bila je održana posebna sjednica vlade na kojoj su odobrena sredstva za otkup dva vrijedna crteža Julija Klovića – zvanog Michelangelo minijature, renesansnog umjetnika kojeg spominje i Giorgio Vasari u svom djelu „Životi umjetnika“ Le Vite de’ più eccellenti pittori, scultori, ed architettori. Riječ je o crtežu crvenom pisaljkom Bogorodica s usnulim Isusom, svetim Josipom i Ivanom Krstiteljem izvedenom prema Michelangelovom originalu te crtežu laviranim tušem Uskrsnuće najvjerojatnije prema bakrorezu Cornelisa Corta.
U zbirci plakata posebno mjesto zauzima plakat Pabla Picassa, španjolskog slikara koji je obilježio umjetnost 20. stoljeća. Autor je plakata za filmski spektakl Veljka Bulajića Bitka na Neretvi koji je 1969. godine nominiran za nagradu Oskar. Film spada u red najgledanijih ratnih filmova u povijesti svjetske kinematografije. U njemu glume uz jugoslavenske i velike svjetske glumačke zvijezde. (Milena Dravić, Yul Brynner, Franco Nero i dr.). Filmska je propaganda kojom je tadašnja država gradila image u svijetu. Iz intervjua sa režiserom, poznat je podatak da je Picasso zauzvrat zatražio i dobio, sanduk finih vina. S obzirom na Picassovu reputaciju svjetski najpoznatijeg umjetnika i astronomskih cijena koje dosežu njegove slike, „plaća“ je bila i više nego simbolična.
Relativno je malo poznato da je Picasso već radio za hrvatsku umjetnost. Godine 1948. izradio je bakrorez koji je ilustrirao 110 primjeraka najpoznatije antiratne poeme Jama Ivana Gorana Kovačića, u izdanju Bibliothèque Française.
Meduza Miroslava Šuteja pripada seriji kolaža-crteža objedinjenih pod naslovom Licitari. Zahvaljujući neumornoj zaigranosti i umjetničkoj imaginaciji njihova autora brojni netradicionalni motivi kao što je već spomenuta meduza ili torbica, šešir, čak i zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu postaju licitari našeg doba. Predlošci za licitare nastali su 1988. godine i prema njima su izrađeni licitari čijom je prodajom potpomognuta izgradnja nove zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Autor je sve predloške darovao Grafičkoj zbirci.
Bio je jedan od brojnih autora koji su sudjelovali i dali svoj doprinos u prikupljanju sredstava u tu svrhu. Zbirka je oduvijek imala blizak odnos s umjetnicima, počevši od osnivača Ljube Babića, Tomislava Krizmana, Mirka Račkog koji su darovali vrijedna djela Zbirci u vrijeme njenog osnutka. Ta tendencija traje i do danas.
Godine 2001. Boris Bućan darovao je Grafičkoj zbirci 163 plakata iz svog bogatog opusa. Njegovo plakatno rješenje za balet Žar ptica odabrano je za naslovnicu kataloga The power of the Poster, Victoria and Albert Museuma u Londonu 1998. godine. Publikacija sadrži izbor 100 najboljih plakata svijeta po izboru V&A. Podatak o Bućanovom plakatu na naslovnici govori sam za sebe. Na izložbi će biti izloženi pojedini plakati iz donacije, a također i grafika Swissart iz slavne serije Bućan art koja je danas prepoznata i uvrštena u izbor brojnih svjetskih izložaba koje tematiziraju pop art.
Dizajner Mirko Ilić nakon karijere u Hrvatskoj nastavlja svoj dizajnerski rad u SAD-u. Veliku donaciju njegovih plakata nastalih u Americi Zbirci je darovao Krešimir Penavić i njegova AIC zaklada 2015. godine. Među darovanim plakatima ističe se Still standing. Snažan vizualni koncept Mirka Ilića u prikazu newyorških Blizanaca načinjen je od stiliziranih ljudskih likova čiji broj korespondira s brojem žrtava napada 11. rujna 2001. godine te predstavlja posvetu stradalima simboličnog naslova Still standing. Angažirani rad koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim, senzibilizira događaj koji je preusmjerio tijek povijesti novoga tisućljeća i doveo do globalnih promjena u svim aspektima ljudskog djelovanja.
Najnoviji dar Zbirci, crtež-ilustracija Pad komunizma nastao je 1985. za časopis Start. Autor Milan Trenc, svestrani umjetnik, dao je velik doprinos dizajnu časopisa i novina, izradom ilustracija i popularnih stripova 80-ih godina prošlog stoljeća, a nakon odlaska u New York nastaje slikovnica Noć u muzeju. U maniri Hollywoodskih filmova, agent filmskog studija 20th Century Fox-a uočava slikovnicu u izlogu knjižare, otkupljuje autorska prava te nastaje filmska uspješnica Night in Museum, američki fantastično-pustolovni film, adaptacija Trencove dječje slikovnice.
Zbirka posjeduje najcjelovitiju zbirku strip-tabli Andrije Maurovića – Starog Mačka – njegova alter ega u liku iz istoimenog stripa. Strip table su otkupljene od Roberta Neugebauera, sina Waltera Neugebauera (scenarista i crtača s kojim je Maurović surađivao).
U Zbirci i na izložbi posebno mjesto zauzima najstarija grafika koja se čuva u Grafičkoj Zbirci – Gebena kao i najmlađa djela – grafička mapa Nebo našeg voćnjaka autora Dražena Trogrlića kao i dvije pjesničko-grafičke mape autorice Zdenke Pozaić Stihorez i pjesmolik te Povratak nastale 2017. godine
Gebenna (Ženeva), objavljena je u Kronici svijeta (Liber chronicarum) njemačkoga humanista i liječnika Hartmanna Schedela u Nürnbergu 1493. godine. Knjiga je nastala prema ondašnjim standardima razumijevanja postanka i razvoja svijeta kompilacijom niza tada poznatih i popularnih literarnih izvora. Oko 330 stranica popraćeno je s nešto više od 1800 ilustracija, drvoreza izrađenih na samo 640-ak drvenih ploča u majstorskoj radionici Michaela Wolgemuta i Wilhelma Pleydenwurffa. Prikaz Ženeve jedan je od pet istovjetnih prikaza različitih gradova u istom izdanju, tipičan za publikacije toga doba. Ta pojava jasno ocrtava percepciju i definiciju onodobnoga grada – idealizirani portret neodređenoga mjesta, primjenjiv na bilo koju lokaciju na karti svijeta, s ocrtanim osnovnim dijelovima njegove prostorne strukture – zamkom kao sjedištem svjetovnog vladara, crkvom ili samostanom kao sjedištem crkvene vlasti te gradskim zidinama koje ih zatvaraju u cjelinu.
Posebno mjesto unutar Zbirke zauzima serija crteža s početka 18. stoljeća koji nastaju kao predlošci za bakropise Fischerove knjige Nacrt povijesne arhitekture (Beč, 1721.), prve uspješne kompilacije arhitektonskih postignuća različitih civilizacija Europe, Afrike i Azije. Među 79 crteža je i crtež Dioklecijanove palače koju Fischer prikazuje kao rimski antikvitet sa svrhom isticanja njezina povijesnog značenja, a ne živoga tkiva naseljenoga grada. Subjektivno ju interpretira, proizvoljno joj dodajući dijelove. Split je prikazan u kontekstu suvremene percepcije antičkog nasljeđa Rima kao kulturnog kalupa europske civilizacije.
Uz ovu iznimno vrijednu seriju crteža koji pripadaju i svjetskoj kulturnoj baštini vezana je velika enigma, naime, ne postoji pisani trag o tome kako su se ti vrijedni nacrti našli u Knjižnici i postali sastavni dio Grafičke zbirke. Postoje pretpostavke da ih je Sveučilišna knjižnica naslijedila od Knjižnice kolegija Družbe Isusove čiji je NSK sljednik ali o tome nema sigurnih podataka. U inventarnu knjigu upisani su 1931. godine, a prvi od upisanih je onaj s prikazom Dioklecijanove palače.
Mačka Marije Novaković nastala je u bolnici u kojoj se liječi od 1932. godine pa sve do smrti 1960. godine. U Klinici za psihijatriju Vrapče kao dio terapije provodilo se likovno izražavanje te M. Novaković iako bez formalnog likovnog obrazovanja svojim radovima ubrzo iskazuje pravi slikarski talent. Najzaslužniji za afirmaciju M. Novaković bio je prim. dr. Stanislav Župić. Organizirao je skupne i samostalne izložbe na kojima su bili izloženi njeni radovi. Tako je 1950. godine šezdesetak njezinih radova odabrao za izložbu “psihopatološke umjetnosti“ koju je organizirala pariška bolnica Sainte – Anne. Većina je tih radova ostala u vlasništvu te ustanove da bi 2003. godine bili izloženi, uz ostale radove iz njihova fundusa, na velikoj izložbi u Galerie Nationale du Jeu de Paume u Parizu.
Pavijan Štefek (1926. godina) iz „Zoološkog vrtića“ u Zagrebu bio je jedan od najpoznatijih stanovnika Zoološkog vrta što je potaknulo autora Franju Maixnera da izradi strip Hecarije jopčjeg para Štefa i Štefeka objavljenom u ilustriranom mjesečniku Zoološki vrtić. Strip je objavljen već u prvom broju 1933. godine te izlazi u nastavcima do broja 3/5 god. 2 dvobroj za studeni 1933./ siječanj 1934. godine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
