Izložba “Zagorsko lice boga rata”, kojom se kontekstualiziraju događaji neposredno prije, za vrijeme i poslije Prvog svjetskog rata s nizom posljedica za Hrvatsko zagorje, od političkih i gospodarskih do društvenih, otvorena je danas u Galeriji dvorca Oršić u Muzeju seljačkih buna u Gornjoj Stubici.
Izložba je jedan od prvih događaja u Hrvatskoj kojim se obilježava 100. obljetnica početka Prvog svjetskog rata.
Više od 300 izložaka i katalog izložbe donose povijesni pregled događanja, a većina izložaka dolazi iz privatnih kolekcija i prvi su put predstavljene javnosti. Izlošci tako obuhvaćaju i mnoge priče o sudionicima rata, osobne tragedije, teška iskušenja i nedaće.
Posebnost izložbe upravo su primjerci iz osobnih zbirki građana čiji su se pradjedovi i djedovi borili u Prvom svjetskom ratu, a uz svakih od njih vezana je i neka osobna priča, izjavila je Hini autorica izložbe Goranka Horjan.
Nismo željeli prikazati rat samo kao pregled povijesnih činjenica, nego i posljedice za malog čovjeka – ne samo onog na ratištu, nego i u obiteljima koje su izgubile svoje hranitelje, suočile se s glađu, nestašicama, otežanom nabavom hrane te pojavom raznih prekupaca i profitera, dodala je.
Kao zanimljivost je izdvojila kolekciju značaka s vojničkih kapa, koje daju pregled gotovo svih hrvatskih postrojba tog vremena, među kojima je i jedna od najpoznatijih 42. ‘vražja divizija’.
Priča o Prvom svjetskom ratu sagledava se i kroz karikature u časopisima koje informiraju građane o svim važnim događajima.
Izložba ima i edukativan karakter jer omogućuje školama da tamo odrade dio terenske nastave, ne bi li se učenici upoznali s kronologijom događaja od ulaska hrvatskih vojnika u taj rat u sklopu Austro-Ugarske, do nastanka nekoliko novih država na njezinim ostacima, među kojima je bila i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, ističe autorica izložbe.
Izložba prati stanje na frontama diljem Europe s naglaskom na mjesta gdje su se borili vojnici iz Hrvatskog zagorja, od prvih bojišta u Srbiji, preko Galicije i Bukovine pa sve do Sočanskog ratišta.
Prikazuje se život civila, koji sa strepnjom slušaju vijesti o zarobljenima i nestalima, ranjenima i bolesnima. Mnogi od ranjenih bili su smješteni u novoosnovanoj bolnici u Krapini koja je nosila ime Crvenog križa. Ističe se požrtvovnost dobrovoljnih bolničarki, a kao dobri duh bolnice spominje se kotarski liječnik dr. Mirko Crikvenac.
I umjetnici su se našli na bojišnicama, često dokumentirajući svakodnevne ratne prizore, kao primjerice Oton Iveković, nekadašnji vlasnik Velikog Tabora, gdje su bili smješteni zatvorenici koji su pak izradili maketu tog dvorca, dok je pjesnik Dragutin M. Domjanić opisao krvave hrvatske ciklame koje oplakuju “naše soldate koje železna kola voze na front”.
Na izložbi je radilo više stručnjaka koji su obradili pojedine teme i kataloške jedinice, a još prošle godine Muzeji Hrvatskog zagorja uključili su se u suradnju s Kućom europske povijesti iz Bruxellesa, te u međunarodnu mrežu muzeja koji obilježavaju sjećanje na prvi globalni sukob, a predvodi je Imperial War Museum iz Londona.
Među suradnicima je bio i poznavatelj hrvatske vojne povijesti, Tomislav Aralica, koji je za izložbu posudio velik broj eksponata, dok je povijesni pregled s posebnim osvrtom na Hrvatsko zagorje napisao Filip Škiljan.
Izložba, za koju dio materijala dolazi i iz Nacionalne i sveučilišne biblioteke, Hrvatskog povijesnog muzeja, Gradskog muzeja Varaždin te manjih privatnih zbirki, bit će otvorena do 30. lipnja.