Japanski pijanist oduševljen Dorom Pejačević izvodi njezinu glazbu u Tokiju

Sa željom da japanska publika upozna stvaralaštvo Dore Pejačević, japanski pijanist Tomohiro Adachi, koji je tijekom studija u Zagrebu zavolio glazbu prve hrvatske skladateljice, održat će 31. srpnja u Tokiju koncert “Svijet Dore Pejačević”, najavio je The Japan Times.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Adachi je rekao da se nada kako će umjetnica, koja je umrla prije više od devedeset godina, kroz glazbu nastaviti živjeti u njegovoj domovini. “Većina skladbi na koncertu izvest će se u Japanu prvi put, a naša je odgovornost ostaviti dobar prvi dojam kako bi se publika mogla zaljubiti u njezin rad”, rekao je Adachi, koji je u Hrvatskoj proveo šest godina.

Tridesetogodišnjem pijanistu na koncertu će se pridružiti Yuko Mitan, sopranistica s bečkom adresom, koja će 12 pjesama izvesti na njemačkom, a tri na hrvatskom, dok će japanski violinist Masaki, koji živi u Sydneyu, s Adachijem odsvirati pet skladbi.

Adachi je studirao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i u početku, kako je rekao, nije znao ništa o hrvatskoj glazbi, a poticaj da je počne proučavati bila je glasovirska minijatura Dore Pejačević “Ruža”. Od 2007., kada je diplomirao, on u svojoj domovini promiče klasične komade hrvatskih skladatelja, a i predstavnik je prošle godine osnovanog japansko-hrvatskog društva za glazbu, koje je u svibnju tamo predstavilo djela četiri hrvatska skladatelja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

The Japan Times podsjeća kako je Dora Pejačević tijekom kratkog života skladala 58 opusa koji su do osamostaljenja Hrvatske bili malo poznati, no sada je njezino je djelo revalorizirano i ponovno ga objavljuje Muzički informativni centar.

“U njezinim ranim radovima osjeća se utjecaj glazbenog romantizma, Roberta Schumanna i Johannesa Brahmsa, ali postupno je izgradila svoj stil, s ritmom i melodijom nadahnutom hrvatskim podrijetlom”, objasnio je Adachi. “U njezinim najvažnijim djelima, skladanim u vrijeme Prvog svjetskog rata, pojavljuju se harmonijske progresije koje na prvi pogled djeluju lako, no istovremeno ostavljaju dojam nostalgije i praznine”, dodao je.

Dora Pejačević skladala je i prvi hrvatski glasovirski koncert

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dora Pejačević, hrvatska skladateljica (Budimpešta, 10. IX. 1885 — München, 5. III. 1923), kći bana T. Pejačevića, djetinjstvo je provela na obiteljskom imanju u Našicama, gdje je dobila i prvu poduku iz glazbe.

Već u dobi od dvanaest godina počela je skladati minijature za glasovir te za violinu i glasovir. Potom su slijedile popijevke, a od 1908. komorna i orkestralna djela. Skladala je i popijevke za glas i orkestar. Ishodište je njezina skladateljskog izričaja romantička tradicija, na kojoj je gradila vlastiti glazb.

Skladala je i prvi hrvatski glasovirski koncert (u g-molu, opus 33; 1913), a glasoviru pripada središnja uloga i u komornom opusu. Njezina Simfonija u fis-molu opus 41 (1916–18), skladana istodobno kada i simfonija F. Lučića, prva je moderna hrvatska simfonija, utemeljena na tradiciji romantičkoga simfonizma.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Svojim profinjenim glazb. izrazom Dora Pejačević pridonijela je pluralizmu glazbenostilskih opredjeljenja u Hrvatskoj početkom 20. st. Uz B. Bersu i J. Hatzea, bitno je pridonijela uspostavi hrvatske glazbene moderne i novih profesionalnih skladateljskih mjerila.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.