Oni koji ga osporavaju predbacuju mu „salonsko filozofiranje” i nedovoljan kontakt s radnicima koji su ipak bitan dio njegove kritike političke ekonomije. Naime, neki tvrde da je Marxa na kritiku, posebice, engleske ekonomske teorije (Adam Smith, David Ricardo) nagnao boravak u Engleskoj u društvu svog cjeloživotnog partnera Friedricha Engelsa i prizori iz londonskih i mančesterskih tvornica. Drugi tvrde da nikada u tvornicu nije ni kročio te da se istraživanjem iz prve ruke zapravo bavio Engels koji je bio sin vlasnika tvornice tekstila. Marx je, s druge strane, bio klasični učenjak i nije na vlastitoj koži iskusio život proletera jer se većinom bavio pisanjem. Iako plodan autor, to nije njegovu obitelj spasilo od života na rubu siromaštva. Od izgladnjelosti, pod kraj Marxovog života, spašavao ih je sam Engels koji je Marxu davao džeparac, , piše novac.hr, a mi donosimo neke dijelove.
Varao je ženu sa sluškinjom
Bez obzira jesu li priče o preljubu i zanemarivanju obitelji istinite, Marx nije imao naročito sretan obiteljski život. Sa svojom je ženom Jenny imao čak sedmero djece, ali na kraju su samo tri kćeri preživjele jer dvoje ih je umrlo u djetinjstvu, a dvoje je kasnije počinilo samoubojstvo. U knjizi Ljubav i kapital, novinarke Mary Gabriel govori se o tome da je Marx imao još jedno dijete i to sa obiteljskom sluškinjom koja je pomagala oko brige za djecu. Mnogi se zlobnici i često našale kako je susret sa sluškinjom Marxov jedini susret s proletarijatom. Ipak, o privrženosti njegove žene Jenny svjedoči i to da ga ni nakon preljuba nije napustili te je, iako aristokratskog porijekla, ostala živjeti s njim u oskudici, strastveno prepisujući njegove tekstove i članke.
Ideju komunizma su prvi počeli razvijati jakobinci i prosvjetitelji
činjenica je da komunizam nije ideja Marxovog 19. stoljeća, već je postojala puno prije. Prve je natruhe već moguće naći stoljeće prije u prosvjetiteljstvu. Tako je termin prvi skovao Francuz Victor d’Hupay opisujući zajednicu, komunu u kojoj svi dijele iste ekonomske i materijalne uvjete te korist ostvaruju kroz međusoban rad. Također, još je jedan francuski filozof, Jean-Jacques Rousseau, postavio pitanje o prvom čovjeku koji je ogradio komad zemlje i proglasio ga vlasništvom i postavio kolektivnu vladavinu ispred monarhističke, objašnjava novac.hr.
Cijeli članak može se pročitati ovdje.
