Danas, 14. veljače slavimo svetog Valentina, rimskog biskupa i mučenika iz III. stoljeća, zaštitnika zaljubljenih.
O njemu nema mnogo povijesnih podataka, a ipak je omiljeni svetac u Božjem narodu. Bio je liječnik, svećenik i vjerojatno biskup u Rimu, glasovit po svojoj mudrosti i uzornom životu. Uživao je velik ugled i kod pogana i kod kršćana, a pripisuju mu se mnoga čudesna ozdravljenja. Posebno se isticao pohađanjem mučenika u zatvoru i vjenčavanjem kršćanskih parova.
Car Klaudije II. Gotski htio ga je osobno upoznati. Valentin je slutio što bi mu se nakon susreta s carem moglo dogoditi pa se zato molitvom spremio za mučeničku smrt. Na pitanje jednog suca što misli o rimskim bogovima, odgovorio je da su oni demoni. Cijela skupština skočila je na noge i tražila njegovu smrt. Car se prestrašio pobune i Valentina predao gradskom prefektu. U zatvoru je Valentin obratio tamničara jer je vratio vid njegovoj kćeri, u koju se po nekim legendama i zaljubio. Prefekt je Valentina dao išibati i kamenovati, a zatim naredio da mu odrube glavu.
Dogodilo se to 269. na Flaminijskoj cesti, sjeverno od Rima.
Kako je iskomercijalizirano Valentinovo?
Ne može se pouzdano dokazati točan datum nastanka Valentinova u ovom današnjem opće prihvaćenom obliku darivanja zaljubljenih.
U Velikoj Britaniji se još od 15. stoljeća pouzdano, a možda i ranije obilježava Dan zaljubljenih, a poseban dokaz je pismo i pjesma orleanskog vojvode Karla iz tamnice londonskog Towera o cvrkutu ptica, svetom Valentinu i ljubavi prema supruzi.
Ti običaji se šire u Francusku, Njemačku i drugdje, tako da su na dan svetog Valentina diljem Europe djevojke uzbuđeno pjevale pjesmice, dijelile jabuke, a u Danskoj slale anonimne ljubavne čestitke od prešanog cvijeća. To su ujedno i počeci valentinovskih čestitki, a koje je prva počela komercijalno izrađivati, a tko bi drugi, jedna Amerikanka imenom Esther Howiland. Bilo je to sredinom 19 stoljeća. Iako je u početku bilo otpora od strane konzervativaca, poduzetna dama se uskoro obogatila i tako otvorila put komercijalnom Valentinovu koje je osobito uzelo maha u prvoj polovini 20 stoljeća poznatijem i kao ‘zlatno doba čestitki’. Neke od njih su vrijedile i pravo bogatstvo jer su ih izradili majstori secesije kao Alfons Mucha.
Na taj dan uobičajeno se u svijetu kupuju darovi onima koje se voli, a tako je i u Hrvatskoj nakon 90-ih.
Hrvatski običaji za Valentinovo
U novije vrijeme se Valentinovo, nažalost, počinje slaviti nakon obaveznog šopinga, osobito zbog toga jer su krajevi sjeverne Hrvatske i Slovenije imali prekrasne običaje vezane za taj dan, kao npr. u Hrvatskom Zagorju kada su roditelji nagovarali djecu da u grmljima oko ‘hiže nađeju raspevane ptičeke’. Također su se pekla peciva u obliku ptica koja su se darivala, a u Međimurju se govorilo da se ‘ftičeki ženiju’. Tim povodom bi se organizirali mali rituali igara odraslih sa djecom, tako da bi taj dan bio proveden u igri i radosti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
