Znanstveni teološki simpozij “Život i djelo kardinala Franje Kuharića” u organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu započeo je u petak 1. srpnja 2022. u dvorani Vijenac Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu. Nakon uvodne molitve prigodne govore uputili su zagrebački nadbiskup metropolit i veliki kancelar KBF-a kardinal Josip Bozanić, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić te dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta prof. dr. Josip Šimunović, prenosi Zagrebačka nadbiskupija.
Govor kardinala Josipa Bozanića prenosimo u cijelosti.
Zahvaljujem našem Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na inicijativi i organizaciji znanstvenoga teološkog simpozija „Život i djelo kardinala Franje Kuharića“.
Imao sam privilegij da sam pet godina (1997. – 2002.) živio u Kardinalovoj blizini, u zajedništvu s njime u Nadbiskupskom dvoru. Osim redovitog zajedništva za stolom, izuzev dana kad sam bio po službi odsutan, tu su bili i drugi susreti i razgovori, međusobni ili u širem kugu. A nakon njegove smrti, želim vam povjeriti, da mi je toliko puta iz srca provrela misao: o da je naš Kardinal sada tu, jer to pitati i o tome razgovarati, mogao bih samo s njim.
Što vrijeme odmiče sve više dolaze do izražaja vrline koje rese toga našega Pastira i koje treba dublje razmatrati, posežući za Kardinalovim riječima izgovorenim u homilijama, raznim nagovorima i govorima.
Kao Crkva i nadbiskupijska obitelj, sjećamo se njegove dobrote proizišle iz vjernosti Kristu i Crkvi te njegove usmjerenosti prema vječnosti. Ostao je živjeti njegov mir i nutarnja radost, njegove poruke o oblikovanju savjesti, o kršćanskom mirotvorstvu građenom na Božjoj ljubavi i na dostojanstvu čovjeka, o početku ljudskoga života u začeću i o potrebi da se, uza sve složenosti, taj život zaštiti.
Kardinal Kuharić imao je istančan smisao za pravdu. Njegova nas baština trajno opominje, naglašavajući važnost savjesnosti, poštenja i ulaganja u dobro zajednice. Povijest će ga lako pamtiti kao promicatelja istine i branitelja pravde. Hrvatski ga narod prepoznaje kao čuvara hrvatske nade i kao uporište nacionalnog jedinstva. Postoji puno razloga zbog kojih je kardinal Kuharić smatran braniteljem prava hrvatskoga naroda. On ostaje živjeti u spomenu kao zaslužnik za slobodu hrvatske domovine. A u svjetlu vjere prepoznajemo ga kao ogledalo Božjega milosrđa i ljubavi.
Stoga je potrebno češće posegnuti i sustavno proučavati baštinu kardinala Kuharića. I ona se nalazi pod prijetnjom da ju se površno i selektivno predstavlja. Iz te površnosti nastaju poruke oblikovane određenim interesima. Potrebno je pročitati, čuti, što je govorio, za što se zalagao, na kakve je zaprjeke nalazio taj Božji čovjek. A bilo bi interesantno i vidjeti tko je, što i kako pisao, govorio; kako su neki mijenjali mišljenja i stavove; kako su osporavali Kardinalovu službu i nastojanja, možda isti oni koji ga danas hvale, jer nije više uputno biti na suprotnoj strani.
U konačnici i na primjeru kardinala Kuharića, a što vrijedi i za blaženog Alojzija Stepinca i za sv. Ivana Pavla II., potvrđuje se pravilo o svetima koje kaže da se svece za života na zemlji proganja, a nakon smrti ih se hvali. Ali Kardinalove riječi i djela ostaju, upravo kao i njegovi stavovi i upozorenja.
Zahvalni smo Božjoj providnosti i potvrđujem da traje i raste vjernička i molitvena povezanost sa slugom Božjim kardinalom Franjom Kuharićem. Nadam se da će i ovaj znanstveno-teološki Simpozij biti koristan doprinos za rasvjetljavanje kršćanskih krijeposti u životu nadbiskupa Franje Kuharića. Želim da se još intenzivnije prikupljaju svjedočanstva i učini što je potrebno u kanonskom procesu. Da bi se ubrzao taj posao, biti će onaj koji je za to zaduženi oslobođen drugih zadataka.
Zazivam Božji blagoslov na Simpozij!