Klub studenata povijesti Hrvatskog katoličkog sveučilišta „Homo volans“ poziva sve zainteresirane da se prijave na natječaj za sudjelovanje u interdisciplinarnom stručnom studentskom skupu pod nazivom “Ujedinjena Europa – od stvaranja pojma Europe do suvremenih europskih integracija“.
Ideja je ovoga stručnog studentskog skupa na suvremenim istraživačkim osnovama razmotriti povijesne procese i faktore europskog zajedništva, kontinuiteta i diskontinuiteta integracije. Cilj je skupa osim povijesnih koncepata, dati akademski pogled i viđenje suvremenih kretanja i izazova s kojima se susreće Europska unija. Skup je koncipiran kao interdisciplinaran i nastojat će sabrati sve znanstvene poglede, diskurse i razmišljanja koja se mogu usmjeriti ka temi ujedinjene Europe.
Prijava za skup treba sadržavati naziv teme i kratki sažetak rada, do 400 riječi, ime i prezime, godinu i smjer studija te naziv matičnog fakulteta i/ili sveučilišta. Rad može imati maksimalno dvoje autora/autorica.
Prijave se šalju na e-mail adresu homovolans@unicath.hr, do 25. ožujka 2020., u obliku privitka. Sažetak može biti napisan na hrvatskom i engleskom jeziku. Autori će najkasnije do 1. travnja 2020. biti obaviješteni je li njihov rad prihvaćen ili ne. Obavijest će biti poslana putem e-maila.
Stručni skup održat će se 24.04.2019. godine u prostorijama Hrvatskoga katoličkog sveučilišta (Ilica 242, Zagreb).
Europa od antičkih vremena do suvremenog doba
Antički su Grci inovativno i apstraktno promišljajući o svijetu koji ih okružuje, za zapadne obale Egejskoga mora počeli koristiti pojam ereb iz asirskoga jezika koji je k njima došao posredstvom Feničana. Iako je riječ ereb u početku označavala zalazak Sunca i zapad, upravo se pod grčkim utjecajem postepeno počela koristiti za cijeli kontinent. Grčka je kao kolijevka europske civilizacije oblikovala, još u vremenu Hezioda i Homera, mit o Zeusovoj otmici Europe, kćeri tirskoga kralja Agenora i njezinom prenošenju na Kretu što jasno ukazuje na već tada razvijenu svijest o prenošenju civilizacijskih tekovina s Bliskoga Istoka i zametku nove civilizacije na kojoj počiva Europa kakvu poznajemo danas. Nakon seobe Indoeuropljana Europa je kao cjelina bila skup relativno srodnih naroda, koji ne pokazuju naročito jedinstvo niti izrazitije civilizacijske dosege o čemu govori i težnja Aleksandra Velikog ka pokoravanju svijeta kojega zamišlja kao prostranstvo istočno od Makedonije. Težište zbivanja konačno se oštro pomaknulo ka zapadu s megalomanskim rastom Rima koji je u svojim osvajanjima prvi puta ujedinio značajan dio europskoga kontinenta, nametnuo mu jedan jezik, uspostavio komunikacijske kanale, uveo unificiranu izgradnju i upravu. Rimski je imperij svojim pax Romana stoljećima uspostavio izrazito aktivnu kulturnu razmjenu koja je dovela do velikog integracijskog procesa svih, pa tako i europskih dijelova Carstva. U konačnici je mobilnost Carstva omogućila i veliki uspon kršćanstva kao drugog velikog počela europske civilizacije koje je nakon propasti jedinstvenog Carstva stoljećima postalo nositelj identitetskog zajedništva i političko okupljalište Europljana. Takvim je postalo, umnogome zahvaljujući caru Karlu Velikom koji je svojim osvajanjem začeo kulturno, upravno, vjersko i političko jedinstvo Europe koje je, unatoč njegovoj relativno kratkoj vladavini, postalo model oblikovanja društva u predstojećim stoljećima kao što je njegova carska moć i kontrola velikog dijela Europe postala ideja mnogih europskih vladara i mislilaca sve do suvremenog doba. Kulturnom jedinstvu Europe neminovno su doprinijeli i crkveni redovi poput benediktinaca i cistercita, a značajnu ulogu imali su i rimski pape koji su nerijetko imali ulogu arbitara, ali i voditelja okupljanja Europe čime su se posebno istakli pape Grgur VII. i Inocent III. Srednji je vijek za Europu značio periode okupljanja protiv zajedničkih ugroza, ali i neprestane međusobne sukobe europskih kraljevstava dok je novi vijek donio razdoblje svojevrsne europeizacije cijeloga svijeta koja je posebno kulminirala s imperijalističkom politikom europskih sila u 18. i 19. stoljeću. U razdoblju nakon otkrića novoga svijeta Europa je zagazila u modernitet, a s idejom najprije centralne, a zatim nacionalne države raslo je i identitetsko razdvajanje Europljana koji su postali i religijski podijeljeni. Koncept nacionalne svijesti i države više je doprinio razdvajanju i sukobima Europljana nego njihovom zajedništvu. Ratovi poput Sedmogodišnjega, a napose Prvoga i Drugoga svjetskog rata negativno su pokazali svu silinu europske dominacije svijetom koji je cijeli postao velika bojišnica inicijativom europskih sila. Drugi je svjetski rat prekretnica koja je označila ne samo pomicanje težišta odlučivanja zapadnije od Europe, nego i preokret u viđenju europskoga kontinenta kao kulturne, političke i civilizacijske cjeline. Sukus ideje koja je postepeno prerasla u Europsku uniju najbolje je sazdan u Schumanovoj deklaraciji iz 1950. godine. Europska unija je danas politički i gospodarski, ali i kulturni okvir okupljanja 28, odnosno 27 članica s 24 službena jezika i načelom recipročne zastupljenosti na svim razinama odlučivanja.
Ideja je ovoga stručnog studentskog skupa na suvremenim istraživačkim osnovama razmotriti povijesne procese i faktore europskog zajedništva, kontinuiteta i diskontinuiteta integracije. Cilj je skupa osim povijesnih koncepata, dati akademski pogled i viđenje suvremenih kretanja i izazova s kojima se susreće Europska unija. Skup je koncipiran kao interdisciplinaran i nastojat će sabrati sve znanstvene poglede, diskurse i razmišljanja koja se mogu usmjeriti ka temi ujedinjene Europe.