Uz samo arheološko nalazište na lokalitetu Vučedol nedaleko Vukovara, na kojem arheolozi još od 1897. godine istražuju kulturu skupina indoeuropskih naroda koje su taj lokalitet naseljavale u razdoblju između 3500. i 2500. godine prije Krista, u utorak je svečano otvoren Muzej vučedolske kulture.
Stalni postav obuhvaća oko 1200 četvornih metara muzejskog prostora, u 19 prostorija, gdje su prikazani brojni arheološki nalazi te dan prikaz rekonstrukcije vučedolske kulture kojoj se pripisuje začetak kultura današnjih europskih naroda.
“Ovo je muzej koji će prikazati dosege jedne civilizacije i standarda života nekoliko tisuća godina prije Krista, kada se vučedolska kultura s ovog matičnog prostora između Dunava, Drave i Save proširila na današnjih 13 europskih zemalja, od Praga do Soluna, od Trsta do Crne Gore i Palagruže”, kazala je ravnateljica muzeja Mirela Hutinec. Podsjetila je kako je izgradnja muzeja započela još 2004. godine, na način da što manje narušava prirodni okoliš.
Uzvanicima svečanosti, među kojima su se nalazili i ministri kulture, turizma i branitelja Berislav Šipuš, Darko Lorencin i Predrag Matić, obratio se i izaslanik predsjednice Republike, dugogodišnji voditelj areholoških istraživanja na Vučedolu i uz Mirelu Hutinec suautor stalnog postava Muzeja vučedolske kulture Aleksandar Durman. Poručio je kako se na arheološkom lokalitetu Vučedol može pratiti razvoj civilizacija i kulture od prvih naseljavanja, te rekonstruirati dnevni život i običaje brojnih kultura poput prvih Indoeuropljana – badenske, kostolačke i vučedolske kulture po kojoj je lokalitet i odredio ime.
“Imamo 160 lokaliteta vučedolske kulture u 13 europskih zemalja. Istražili smo, međutim, tek 15 posto ovdašnjeg lokaliteta, tako da će Vučedol svoje tek reći. Vučedolska kultura je najviši standard svoga vremena. To je vrijeme kada počinje država i pismo u Egiptu, Mezopotamiji i Kini. Izgleda da je Europa u to vrijeme na drvetu, ali imala je sreću da je imala vučedolsku kulturu koja je u nekim tehnološkim stvarima bila i naprednija. Tako možemo reći da je prva bronca iz vučedolskog sloja u Vinkovcima došla u Troju, a ne obratno”, naglasio je Durman.
Muzej je svečano otvorio ministar kulture Berislav Šipuš, podsjetivši kako je Muzej vučedolske kulture dio velikog projekta “Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol” Vlade RH, Ministarstva kulture i Razvojne banke Vijeća Europe. Napomenuo je kako je vučedolski Muzej bez sumnje vrhunac toga projekta.
“Sretan sam da je ovaj muzej jedan dijamant u kruni koja još dodouše nije dovršena. Ovo je međutim prilika, i za kulturu, i za gospodarstvo, i za turizam, i za obrazovanje, koju ne smijemo propustiti”, poručio je Šipuš. Zahvalio je svim prethodnim ministrima kulture koji su podržavali i provodili projekt “Ilok-Vukovar-Vučedol” Antunu Vujiću, Boži Biškupiću, Jasenu Mesiću te Andreji Zlatar Violić.
Šipuš je najavio podršku Ministarstva kulture potpunoj provedbi projekta izgradnje Muzeja vučedolske kulture, kojim je predviđena i izgradnja Arheološkog parka Vučedol s nizom sadržaja.
Ministar turizma Darko Lorencin skrenuo je pozornost na neraskidivu vezu kulture i turizma, rekavši kako je nakon mora i sunca kulturna baština na prvom mjestu kada je u pitanju motiv dolaska stranih turista u Hrvatsku. “Danas ovdje imamo svjetski proizvod, koji je zaokružen i sam po sebi predstavlja atrakciju na svjetskoj razini”, ocijenio je Lorencin. Dodao je kako je njegovo ministarstvo već animiralo brojne strane TV kuće, koje su izrazile spremnost da dođu i zabilježe što sve nudi Muzej vučedolske kulture.
Govorili su i ravnateljica vukovarskog Gradskog muzeja Ružica Marić, koja je podsjetila kako je na Vučedolu 1938. pronađena “Vučedolska golubica” koja je 1991. godine postala i simbolom grada Vukovara, dok je vukovarski gradonačelnik Ivan Penava pozvao nadležne da što prije prionu početku izgradnje Arheološkog parka Vučedol.
Muzej vučedolske kulture dio je velikog projekta “Ilok – Vukovar – Vučedol”, koji je financiran zajmom Razvojne banke Vijeća Europe u vrijednosti od gotovo 170 milijuna kuna, dok je na planiranih 57 milijuna kuna učešća Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture osiguralo dodatnih 156 milijuna. Projekt je obuhvatio obnovu iločkog dvorca Odescalchi, plato tvrđave i zidine, kompleks franjevačkog samostana, Žitnicu te parkovne površine u povijesnoj jezgri u Iloku. Obnovljena je i barokna jezgra Grada Vukovara i kompleks dvorca Eltz u kojem se nalazi Gradski muzej Vukovar sa stalnim postavom, koji je otvoren otvoren u siječnju prošle godine.
Autori idejne koncepcije Muzeja Vučedolske kulture su Aleksandar Durman i Ružica Marić, arhitektonsko rješenja načinila je Radionica arhitekture Zagreb, dok je autorica likovnog postava Vanja Ilić. Stalni postav muzeja, koji je smješten pet kilometara od Vukovara prema Iloku, financiralo je Ministarstvo kulture s 15 milijuna kuna.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
