Kusić: Hrvatska je mediteranska zemlja što je i obilježilo njezin kulturni identitet kroz povijest

Predstavljanjem knjige “Zbornik o životu i radu nadbiskupa Frane Franića u službi Crkve i naroda” o kojoj je, među ostalima govorio i splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, otvorena je u prostorijama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Splitu 26. Knjiga Mediterana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Manifestaciju, koja će trajati od danas do 27. rujna, organizirao je Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU, Književni krug Split, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Institut za povijest umjetnosti-Centar Cvito Fisković Split.

Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić na otvorenju je podsjetio da je Hrvatska mediteranska zemlja što je i obilježilo njezin kulturni identitet kroz povijest.

“Knjiga Mediterana važna je manifestacija koju su osnovali entuzijasti što je jako rijetko”, rekao je akademik Kusić i ocijenio da je to golemi uspjeh Splita i Književnoga kruga posebno. Dodao je kako je doista impresivno kada se vidi opis izlagača kroz povijest, kao i važnost skupova i kapitalnih djela koja su izdali. Predsjednik HAZU smatra kako je osobito važno što se ove godine u sklopu 26. Knjige Mediteran održavaju i međunarodni skupovi na kojima se s našom baštinom upoznaju gosti iz inozemstva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Posebice je istaknuo činjenicu da je, ulaskom u EU, Hrvatska jedina od od svih slavenskih zemalja u EU donijela mediteransku kulturu i latinsku tradiciju. S tim u vezi, spomenuo je akademika Nenada Cambija koji je, rekao je Kusić, “svojom sposobnošću uspio okupiti književnike, povjesničare umjetnosti, filozofe, arheologe, te stručnjake za kiparstvo i slikarstvo, a sve to pozicioniralo je Split kao jedan od važnih kulturnih središta Hrvatske”.

U kratkome pozdravnom govoru domaćin Knjige Mediterana akademik Nenad Cambi izrazio je nadu da će ta manifestacija, usprkos financijskim problemima, biti kvalitetna i uspješna. Rekao je da je HAZU prvi put pokrovitelj Knjige Mediterana u sklopu koje će se pak održati tri znanstvena skupa o dvije značajne obljetnice i jedan vezan za projekat proučavanja odraza hrvatske književnosti u svijetu.

“Prvi takav skup je o Jerolimu Kavanjinu, vrlo značajnom hrvatskome književniku, a vrlo važan skup bit će o vratnicama splitske katedrale majstora Andrije Buvine i time će, prvi put uopće na nekome znanstvenom skupu, biti razmatrano Buvinino djelo staro 800 godina”, istaknuo je akademik Cambi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Akademik Mislav Ježić pročitao je svoj esej “Svijet u zrcalu Mediterana”, a nakon toga predstavljen je i zbornik Lucije Artorije “Kast i legenda o kralju Arturu”.

U sklopu ovogodišnje Knjige Mediterana bit će predstavljeno nekoliko knjiga i časopisa te organizirana tri znanstvena skupa. Znanstveni skup u povodu 300. obljetnice smrti književnika Jerolima Kavanjina održat će se u ponedjeljak, a u utorak i srijedu međunarodni znanstveni skup povodom 800. godišnjice vratnica Andrije Buvine u splitskoj katedrali.

Na programu 26. Knjige Mediterana u petak i subotu bit će 17. međunarodni znanstveni skup “Komparativna povijest hrvatske književnosti s temom Poema u hrvatskoj književnosti: problem kontinuiteta”. Posljednjeg dana manifestacije, 27. rujna, bit će predstavljena knjiga “Ogled zapažanja o otocima Cresu i Lošinju” Alberta Fortisa, a navečer istoga dana bit će dodjela nagrada Dana hrvatske knjige Društva hrvatskih književnika (DHK).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.