Životni događaji hrvatskog političara Marka Veselice potaknuli su Matu Artukovića i Ljubomira Antića, autore knjige Sudski progoni dr. Marka Veselice, na njezino objavljivanje i predstavljanje javnosti koje je organizirano u dvorani Matice Hrvatske.
Na predstavljanju knjige sudjelovao je Veselica koji je priznao da mu je teško govoriti o knjizi i rekao da je njegovo intelektualno i moralno djelovanje uvijek motivirano sviješću o tome da je Hrvatska ugrožena.
“Hrvatska je ponovno u teškom stanju jer je sadašnja vlast antihrvatska, antidemokratska i nekreativna. Nije u dobrom položaju i mora se stvoriti nova političko-preporodna masa koja će to zaustaviti. Živjeli i Bog vas poživio”, rekao je Veselica koji je istaknuo da je od 11. siječnja 1972. do 9. siječnja 1990. bio jedna od najprogonjenijih osoba iz hrvatskog naroda u tadašnjoj srbokomunističkoj Jugoslaviji.
Rođen je 1936. godine u selu Glavice kod Sinja, a studirao je i doktorirao ekonomiju u Zagrebu. Bio je jedan od sudionika Hrvatskog proljeća koje je obilježilo 1970-e i ciljalo na dobivanje pripadajućih prava Hrvatske u okviru Jugoslavije. Slomom pokreta, Veseličin život obilježila su suđenja i nestanak iz javnosti. Proveo je u robiji 11 godina i 46 dana, a o razlozima i pozadini njegova uhićenja govorili su autori knjige na njezinu predstavljanju.
Hrvatski povjesničar Mato Artuković rekao je da je Veselica bio progonjen samo i isključivo zbog mišljenja i to znanstvenog mišljenja. “Budući da je intelektualac, osvrnuo se na aktualne probleme društva u kojem je živio. Taj je režim sudio zbog izgovorene riječi”, rekao je Artuković i dodao: “Knjiga je nastala zahvaljujući sucu Turudiću. Ona je građa okružnih sudova. Nažalost, razdoblje komunističkih zločina u našoj historiografiji sasvim je neadekvatno riješeno. Komunisti su sklopili ugovor s Hrvatskim državnim arhivom da literatura o tome bude desetljećima pod embargom”.
Hrvatskom proljeću 1970. i 1971. prethodilo je Praško proljeće 1968. godine, javno poznato kao razdoblje političke liberalizacije u Čehoslovačkoj. O autentičnosti Hrvatskog proljeća govorio je drugi autor Ljubomir Antić navodeći da ono nije imalo uzore, osim onih iz hrvatske povijesti.
“U Hrvatskom proljeću prevladavali su inovativni elementi. Tadašnji nacionalizam nije bio etnički nego građanski nacionalizam na razini države. Mogu o tome osobno posvjedočiti jer sam za vrijeme studentskog štrajka lijepio plakat s natpisom: “Kolege Srbi, pridružite nam se, interesi su nam zajednički”. Ljudi koji su vodili pokret htjeli su ići do kraja”, rekao je Antić.
Na današnju hrvatsku situaciju osvrnuo se i sveučilišni profesor Zdravko Tomac koji je uputio kritiku medijima zbog svjesnog izoliranja ljudi koji su mnogo učinili za Hrvatsku, poput Marka Veselice i naglasio da je on od komuniste postao istinski vjernik.
“Marko nikoga ne mrzi, a oprostio je svima. Ne govori o svojoj patnji, nego o općoj patnji. Povijest će prekrižiti one koji mu ne daju da javno djeluje, a istina će na kraju pobijediti”, rekao je Tomac koji je napisao knjigu Obraćenje – od komunista do vjernika i opisao svoj povratak vjeri.
O Veselici kao žrtvi komunističkog režima govorio je i Zvonimir Šeparović, pionir viktimologije koja proučava žrtve, istražuje uzroke, način postanka i odvijanja procesa viktimizacije, kao i njezine posljedice.
“Marko je išao najdalje od onih koji su se borili za samostalnu Hrvatsku i zato je platio najveću cijenu boreći se za za pravednu Hrvatsku koju smatra brutalno eksploatiranom”, rekao je Šeparović.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
