“Slobodni zidari u Hrvatskoj imaju dugu tradiciju. Familijarno sam član tog udruženja”, rekao je najmoćniji i najbogatiji hrvatski odvjetnik Marijan Hanžeković gostujući početkom studenoga prošle godine na HRT-u potvrdivši svoje članstvo u bratovštini slobodnih zidara, dodavši kako je njihov član bio njegov djed i njegov pradjed koji je bio rektor Zagrebačkog sveučilišta.
Hanžeković: Nijedan se odvjetnik nije obogatio samo na ovrhama, pa nisam ni ja
Za slobodne zidare rekao je da su osnovani na ideji jednakosti i bratstva te da zaslužni za rušenje feudalizma. “I Washington i Jefferson i Benjamin Franklin kad su pisali povelju o nezavisnosti – prvi su put napisali da se svi ljudi rađaju jednaki. Godine 1775., kad su grofovi Drašković Niczky stvarali Veliku hrvatsku masonsku ložu, također su govorili o jednakosti i bratstvu”, dodao je Hanžeković.
Upitao je: “Mislite li da su jednakost i bratstvo danas ispunjena ideja?” Nastavio je kako je u Hrvatskoj mnogo ljudi pod tom idejom napravilo puno dobra, primjerice Andrija Štampar koji je u Jugoslaviji organizirao najbolji zdravstveni sustav. Objasnio je kako na sastancima slobodni zidari razgovaraju o tome kako svatko na sebi mora raditi kao na neobrađenom kamenu – i pokušati biti bolji čovjek.
Marijan Hanžeković nije samo član slobodnih zidara već je i član Trilateralne komisije u kojoj se nalazi i donedavni čelnik Zagrebačke banke Franjo Luković, a predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović nakon stupanja na predsjedničku družnost zamijenio je Emil Tedeschi.
Po navodima Večernjeg lista, Hanžeković je nositelj 33. stupnja slobodnih zidara.
Masoni, također nazivani i “slobodni zidari” mistični su, strogo hijerarhijski organiziran pokret koji je nastao u prilikama liberalnog prosvjetiteljstva. Nadovezuje se na tradiciju zidarsko-klesarsko-graditeljskih cehova pa otuda proizlaze njihovi simboli šestar i kutnik. Uz njih se lože služe i simbolima križa, ključeva, mačeva i osvijetljene delte.
Utemeljiteljski akt suvremenog slobodnog zidarstva datira iz 1717. kada su četiri engleske lože odlučile osnovati Veliku englesku ložu koja ujedinjuje sve lože u kraljevstvu.
U ovoj godini brojne Velike lože pripremaju programe, izložbe, predavanja i ostalo u kojima će svečano obilježiti 300 godina slobodnog zidarstva.
Osnovna je organizacijska struktura slobodnog zidarstva loža, a inicijacijski put postiže se kroz razne stupnjeve od šegrta, djetića, majstora, predlažući alat za moguće poboljšanje sebe samih, do suverenoga generalnoga velikog inspektora.
Stari i prihvaćen škotski obred, formaliziran početkom 19. stoljeća, a danas najprakticiraniji u svijetu obuhvaća 33 stupnja.
Masoni se u Hrvatskoj pojavljuju u drugoj polovini 18. stoljeća, kada ga uvode časnici koji su sudjelovali u Sedmogodišnjem ratu (1756.-1763.).
Prva hrvatska loža osnovana je na teritoriju Vojne krajine, u Glini 1759. godine pod nazivom Ratno prijateljstvo. Sljedećih godina osnivane su lože i u drugim gradovima.
Godine 1777. utemeljena je u dvorcu Brezovici kraj Zagreba, Hrvatska velika loža na čelu s prvim velikim meštrom grofom Ivanom Draškovićem.
U protestantskim zemljama kraljevi i kneževi nisu oklijevali uključiti se u lože, dok u katoličkim zemljama oštro protivljenje papinstva uskoro podiže Crkvu protiv masona i oni se po svuda smatraju nepoželjnima.
Tek nakon raspada Austro-Ugarske nastaju okolnosti u kojima se Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj može jače razvijati, pod okriljem loža iz Srbije, koje su bile u dobrim odnosima s državnim vlastima u Beogradu.
U ljeto 1940. godine zabranjen je rad slobodnih zidara u Kraljevini Jugoslaviji. Po njenom slomu, ni nova vlast NDH nije dopuštala njihov rad, štoviše, u studenom 1941. godine četrdesetak zagrebačkih masona bilo je deportirano u logore, među njima i djed Marijana Hanžekovića koji je kao mason bio uhićen i odveden u Staru Gradišku.
Današnje je jedno od područja rada masonerije i zaštita svakojakih pokreta i sekti, posebno istočnjačkih.
Naročito su bliske masonskom duh okultističke i sotonističke sekte. Navodno masoni koji žele upravljati svijetom snažno razvijaju pokret New Age, koji u planu masona (u skoroj budućnosti svijeta) treba postati jedina religija ujedinjenog čovječanstva. Taj se pokret “brižljivo“ pripremao, a pokrenulo ga je glasilo novinarstva masona, izdavano u SAD-u pod naslovom New Age.
Neki kršćanski krugovi smatraju da je “Slobodno zidarstvo” u biti obožavanje Sotone kao vrhovnog arhitekta Svemira i nadalje se naglašava da je “članstvo u masonskim organizacijama za katolike nedopušteno, a o masonima imaju vrlo negativan stav i pravoslavne crkve.
Je li Josip Broz Tito bio mason?
Članovi nekih loža bili su engleski kraljevi i poznati političari Edvard VII., David Lloyd George, Winston Churchill, zatim mislioci Voltaire, Denis Diderot, Jean-Jacques Rousseau, Victor Hugo, filozofi pisci i glazbenici, npr. Johann Wolfgang von Goethe, Johann Gottlieb Fichte, Wolfgang Amadeus Mozart, Ludwig van Beethoven, Duke Ellington; poduzetnici Ford, Chrysler, Citroën…
Neovisno o tome koliko je autentično pismo koje je sredinom 70-ih Titu uputio bivši ministar Ivan Gošnjak, pa čak i ako sam Tito nije bio mason, neporecivo je da su pripadnici masonskog pokreta i te kako utjecali na događaje u bivšoj Jugoslaviji, navodi Slobodna Dalmacija. Zagovornici tvrdnji da je Tito bio mason nalaze u Titovom nošenju bijelih rukavica, masonske prepoznatljivosti, koje je nosio na summitima nesvrstanih, pokopan je ispod bijele obrađene ploče, ispod kakve su pokopani i neki od poznatih masona, poput Dositeja Obradovića i Vuka Karadžića. Titov pogreb, po zagovornicima teze da je pripadao masonima, bio je “pravi masonski ritual”, a oni bolje upućeni pronašli su još jedan važan detalj. Kažu da je mnogima promaknulo da je tadašnji američki predsjednik Jimmy Carter na Titov pokop, umjesto svojih suradnika, poslao svoju ostarjelu majku. U tome su neki, poput Zorana Lj. Nikolića, publicista, prepoznali Carterov intimni čin, jer masoni sebe u svojoj simbolici tretiraju kao “djecu udovice”.
Danas se smatra da slobodni zidari imaj više od šest milijuna članova od kojih je većina u Sjedinjenim Državama. U Francuskoj masonske lože okupljaju više od 120.000 masona i masonki u različitim podružnicama. Za to društvo koje tvrdi da je više diskretno nego tajno, sumnja ostaje. Shvaćena kao široka mreža pomoći, ona potiče kritiku i maštu, izaziva znatiželju i fascinaciju, navodi Jean-Francois Signier u svojoj knjizi Tajna društva.
Tekst se nastavlja ispod oglasa