Milko Šparemblek dobitnik Nagrade Hrvatskog društva profesionalnih baletnih umjetnika

foto: FAH

Baletni plesač, pedagog, koreograf, redatelj i dramaturg Mirko Šparemblek dobitnik je Nagrade Hrvatskog društva profesionalnih baletnih umjetnika za cjelokupni doprinos baletnoj umjetnosti koja mu je uručena na prigodnoj svečanosti u HNKu nedjelju, 4. studenoga, na Dan hrvatskog baleta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Šparemblek je istaknuo kako mu je posebno draga ta jedina nagrada koju dodjeljuje ceh i profesija te je napomenuo kako nikada nije ulazio u asocijacije – političke, duhovne ni religiozne – želeći sačuvati slobodu i nezavisnost i ne biti netko tko prenosi tuđe ideje, a to ga je to pratilo gdje god je radio.

Najdugovječniji koreograf

Milko Šparemblek, svjetski najdugovječniji koreograf, povodom 100-te obljetnice slovenskog baleta koreografirao je Pastoralnu simfoniju. Rođen je u Sloveniji 1. prosinca 1928., a pedagozi su mu bili Ana Roje i Oskar Harmoš, a u zagrebački HNK angažiran je 1947. Od 1953. usavršavao se u Parizu, plesač je izrazito čiste tehnike, u daljnjem razvoju okrenuo se modernom izrazu kojega je obogatio osobnim obilježjem, rekao je u prigodnoj riječi predsjednik Hrvatskog društva profesionalnih baletnih umjetnika Svebor Sečak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

(FOTO) Balet HNK-a Split na 69. Dubrovačkim ljetnim igrama s uspješnicom “Derviš i smrt”

Od 1955. Šparemblek stvara prve koreografije, među kojima Quatuor, Čovjek pred zrcalom, Ljubavnici iz Teruela. Nakon angažmana u trupi Balet du XX-e siecle Maurice Bejarta gdje je bio i baletni majstor, djelovao je kao koreograf u raznim baletnim sredinama, snimao je i tv filmove – Sedam smrtnih grijeha, Očekivanje, Fedra i Čudesni mandarin.

Ravnatelj baleta Metropoiltana

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bio je ravnatelj baleta Metropolitan opere u New Yorku (1971.)  Gulbenkian Balleta (1970. do 1975). u Lisabonu, Baleta u Lyonu (1977. do 1980.) i Zagrebu (1992. do 1994.).

U Hrvatskoj se istaknuo koreografijama Opus 43, Trijumf Afrodite, Simfonija psalama, Pjesme ljubavi i smrti, Carmina Krležiana, Amadeus Monumentum te Johannes Faust Passion, istaknuo je Sečak.

Koreografirao je i plesne inserte u operama i scenski pokret u dramama. Za HRT režirao je i koreografirao Wagnerovu Mathilde, Chopinu Chopeniadu te Gestu za Tina, Pjesme i plesove smrti Musorgskog. Dobitnik je mnogih nagrada u zemlji i inozemstvu, a 2002. dobio je Nagradu za životno djelo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.