Mnoštvo vjernika na svečanosti dolaska moći sv. Šarbela u Križevce

šarbela
Montaža: narod.hr, izvor: Križevačka eparhija

U nedjelju, 22. rujna, u Grkokatoličku katedrali Presvete Trojice u Križevcima svečano su unesene moći sv. Šarbela Makhloufa, isposnika i čudotvorca, koje je Križevačkoj eparhiji darobala Maronitska katolička Crkva iz Libanona.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Moći je, u procesiji iz kapele Samostana sestara bazilijanki uz svečanu zvonjavu zvona katedrale, u rukama nosio križevački vladika Milan Stipić, u pratnji prešovskoga nadbiskupa i metropolita Grkokatoličke Crkve u Slovačkoj vladike Jone Maxima, brojnog svećenstva, đakona, podđakona, poslužitelja, bogoslova i časnih sestara.

>Poslušajte: Maronitska katolička crkva pretvorbu pjeva na aramejskom jeziku kojim je govorio Isus

Stiglo 1500 vjernika

U katedrali i oko nje okupilo se više od 1500 vjernika iz Hrvatske. Prije početka arhijerejske liturgije, vladika je postavio relikvijar na prijestolje, nasuprot biskupske katedre. Arhijerejsku božansku liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga predvodio je prešovski nadbiskup i metropolit Jona Maxim, uz susluženje vladike Stipića i brojnoga svećenstva, uz služenje četvorice đakona i više podđakona i poslužitelja.

Liturgiju su pjevali dijelom bogoslovi Grkokatoličke bogoslovije u Prešovi, bogoslovi u Nyiregyhazi u Mađarskoj te Katedralni zbor u Križevcima, a liturgija je služena na hrvatskom i staroslavenskom jeziku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dar libanonske Maronitske crkve

Križevačkoj eparhiji moći sv. Šarbela darovala je libanonska Maronitska Crkva. Homiliju je održao križevački vladika Milan Stipić. Govoreći o sv. Šarbelu, vladika je naglasio da je sv. Šarbel pripadao Istočnoj Katoličkoj Crkvi u Libanonu – Maronitskoj, koja je ime dobila po crkvenom ocu i biskupu 4. st., utemeljitelju te Crkve, sv. Maronu. „Stoga nam je drago da će čestica njegova tijela počivati ovdje u jedinoj katedrali u Hrvatskoj koja je istočnoga (grkokatoličkog) obreda“, rekao je vladika Milan.

>Moći maronitskog katoličkog sveca sv. Šarbela stižu u Križevce

Što privlači vjernike sv. Šarbelu?

Ocrtavši život toga sveca pustinjaka i isposnika, vladika Stipić je nastavio: „Što nas privlači da dolazimo iz daleka kako bismo se pomolili ispred male čestice tijela ovoga sveca? Privlači nas, braćo i sestre, uvijek uskrsli Krist koji djeluje preko svojih svetih. Sveti ljudi su nada i znak jer je poziv na svetost upućen svim ljudima, a sveci su primjer da je put svetosti u životu moguć i realan“, naglasio je biskup.

„Crkva kao tijelo Kristovo je zajednički dom onih koji se žele ucijepiti na uskrsloga Krista i biti jedno s njim. Sv. Šarbel je bio propovjednik koji je izgovarao kratke i jezgrovite propovijedi koje su bile pune jednostavnosti, ali i dubine. Evo primjera njegovih riječi:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

‘Zašto ljudska bića moraju silaziti kada staza Gospodnja uspinje? Ljudi su opterećeni mnogim teretima koji im toliko savijaju leđa da im čela dodiruju tlo, sprječavajući ih da se usprave i podignu glave kako bi vidjeli Božje lice.

Pokušavaju se osloboditi tih tereta; svi se rješavaju jednog samo da bi se opteretili drugim – i na kraju se nađu s još težim teretima. Isus Krist je jedini sposoban osloboditi sve ljude njihovih tereta jer rob ne može osloboditi drugog roba. Čovjek se rađa vezan užadi i okovan lancima na koje se navikne tijekom svog života.

Mnogi umiru ne oslobađajući se tih okova. Ljudi se naviknu na svoje lance; njeguju ih kao da su sastavni dio njih samih, pa im postaje teško osloboditi se tih okova. Njihovi sjajni lanci zasljepljuju im oči tako da više ne vide lice Gospodnje. Njihova zaglušujuća buka sprječava ih da čuju njegov glas. Toliko su ponosni na sjaj svojih okova i njihovo zveckanje da ih njeguju. Lanci mogu sjajiti, ali svejedno otuđuju. Umjesto da ih polirate, razbijte ih; umjesto da pravite glazbu s njima, otkopčajte ih kako biste se oslobodili’“, rekao je propovjednik.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

”Svaki svetac živi je svjedok da je Isus Krist živ”

Okupljenima je poručio da se štovanjem sv. Šarbela, u njemu proslavlja slika uskrsnuća Sina Božjega. „Svaki svetac živi je svjedok da je Isus Krist živ. Čuli smo današnje evanđelje koje nam govori o apostolu Petru koji je povjerovao u Krista nakon što su ulovili veliko mnoštvo riba na neobjašnjiv način. Shvatio je Petar kako je Bog prisutan u njegovom životu i kako stvari mijenja na poseban način. Neka nam pomogne sv. Šarbel svojim molitvama da i mi vidimo i shvatimo kako je Isus Krist živ i kako je neprestano na najrazličitije načine prisutan u našim životima“, zaključio je vladika Milan Stipić.

Relikvijar s moćima

Poslije liturgije relikvijar s moćima postavljen je u pokrajnju lađu na posebno pripravljeno mjesto gdje su vjernici cijeloga dana dolazili na poklon i molitvu.

Za sve hodočasnike i vjernike bila je pripremljena okrepa u dvorištu katedrale, u organizaciji dobrovoljaca iz vatrogasnih društava u Gušću i Prelošćici.

Mnoštvo se vjernika zadržalo cijelo poslijepodne u dvorištu katedrale uz molitvu i pjesmu. Nastupio je i hrvatski tenor Antonio Gleđe Markos iz Dubrovnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vladika Milan Stipić predvodio je posebnu molitvu za hodočasnike i njihove potrebe te blagoslovio sve nabožne predmete što su ih vjernici pribavili i donijeli. Cijeloga dana svećenici su ispovijedali mnoge vjernike, izvijestila je Križevačka eparhija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.