Vučedolska kultura jedna je od najstarijih europskih kultura, koja se pojavila baš na prostoru Lijepe naše, negdje oko 3000. – 2500. godina prije Krista. Znamenito i nadasve vrijedno arheološko nalazište sad je dobilo i vrijedan “spomenik” u obliku Muzeja vučedolske kulture, nedaleko od Grada Heroja, Vukovara.
O razvoju vučedolske kulture
U vremenu između 3000. i 2500. godina prije Krista desnu je dunavsku obalu, krajnji istok Hrvatske, zaposjela indoeuropska populacija koju znamo pod imenom Vučedolska kultura. Vučedolska kultura jest najdojmljiviji europski odgovor na najveći povjesni civilizacijski skok koji počinje s 3000. godinom prije Krista s pojavom prvoga pisma i ustrojstvom država.
Svoj je visoki standard isprva ostvarivala gospodarstvom vezanim za stočarstvo, a od klasične faze metalurgijom bakra oslonjenom na revolucionarni tehnološki proces lijevanja u dvodijelne keramičke kalupe – prvo serijsko lijevanje.
Kultura je potom proizvela i prvu svjetsku broncu. Potreba za rudištima bakra rezultirala je ekspanzijom vučedolske kulture iz matične Slavonije u široki prostor središnje i jugoistočne Europe.
Vučedolsko poimanje svijeta iskazano je na njihovim posudama – najstarijim europskim ideogramima. Svi ukrasi na njima nose nebesku simboliku, a može se iščitati različit prikaz obzora iznad Voda na kojima pliva Zemlja, dnevno rađanje Sunca, planeti Venera i Mars te karakteristična zviježđa na noćnom nebu.
Najznačajniji arheološki lokalitet ovog dijela Europe
Arheološki lokalitet Vučedol smješten je uz obalu Dunava i jedan je od najznačajnijih lokaliteta eneolitika. Ono što ga čini posebnim jest činjenica da je zbog vrijednosti nalaza i mogućeg određivanja profila cjelokupne manifestacije dao naziv jednoj eneolitičkoj kulturi – Vučedolska kultura – a istovremeno je to i prostor njezinog ishodišta.
Zbog svog izvanrednog geostrateškog položaja Vučedol je bio mjesto stalnog naseljavanja. Najveći uspon Vučedol je svakako doživio u vrijeme trajanja Vučedolske kulture koja je u cijelom svom trajanju datirana u vrijeme od 3000. do 2200. g.pr.Kr. Na Vučedolu su bila naselja zemljoradnika, stočara, lovaca i prerađivača bakra.
Materijalna kultura, u kojoj se posebno ističe keramička produkcija, svojom izvanrednom tehnološkom kvalitetom i estetskim vrijednostima govori i o visoko razvijenoj civilizaciji. Najpoznatija keramička posuda je Vučedolska golubica, kultna posuda u obliku ptice, bogato urešena inkrustracijama, a pronađena je 1938. na lokalitetu Gradac.
Vučedolskoj kulturi pripada i Vučedolski Orion koji se smatra najstarijim europskim kalendarom. Posuda s kalendarom pronađena je u Vinkovcima, na mjestu današnjeg hotela Slavonija. Otkriće ovoga najstarijeg kalendara svjedoči o razvijenoj, visokoj civilizaciji i kulturi na ovim područjima prije više od pet tisuća godina.
O Muzeju i njegovom stalnom postavu
Prošlo je malo više od tjedan dana kako je otvoren Muzej vučedolske kulture, a čak šest godina od početka gradnje najmlađeg, ali možda i najvelebnijeg muzeja u Hrvatskoj. Stalni postav podijeljen je u 19 cjelina na oko 1200 kvadrata, što je u istinu impresivno.
Muzej vučedolske kulture dio je projekta “Ilok – Vukovar – Vučedol”, vrijednoga oko 170 milijuna kuna. U izgradnju i opremanje Muzeja uloženo je 60 milijuna kuna od čega je na stalni postav izdvojeno 15 milijuna kuna.
Međutim, sam Muzej nije sve što će Vukovarsko-srijemska županija dobiti, jer je u planu i realizacija drugih segmenata arheološkog parka koji će biti zamašnjak razvoja grada Vukovara, Vukovarsko-srijemske županije i čitavog hrvatskog Podunavlja.
Muzej vučedolske kulture primljen je u članstvo Muzejske udruge istočne Hrvatske na redovnoj sjednici održanoj 30. svibnja 2014. godine u Slavonskom Brodu.
Radno vrijeme Muzeja vučedolske kulture je od utorka do petka od 10h do 18h, odnosno subotom i nedjeljom od 10h do 14h. Ulaz je trenutno besplatan. Za dodatne informacije i najavu dolazaka možete kontaktirati telefonski broj: 032/373-931.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
