U Muzeju za umjetnost i obrt otvorena izložba “Šezdesete u Hrvatskoj: Mit i stvarnost”

Foto: fah

Uz šlagere iz šezdesetih godina u četvrtak navečer u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) otvorena je izložba “Šezdesete u Hrvatskoj: Mit i stvarnost”, središnji ovogodišnji projekt tog muzeja posvećen, rečeno je, “turbulentnom, ali blistavom razdoblju novije hrvatske povijesti”.

Izložba je postavljena u 12 dvorana Muzeja, na više od tisuću četvornih metara, a ima i više od tisuću eksponata posuđenih iz 62 institucije iz pet zemalja i od 84 privatna posuditelja. Na tom višegodišnjem projektu radilo je ukupno oko dvije stotine ljudi.

Na otvorenju se okupilo na stotine ljudi, među kojima i brojni viđeni protagonisti tog vremena, TV voditelji, umjetnici, književnici, redatelji, ali i jedan izvorni hipik, slikoviti podsjetnik na ondašnju ‘djecu cvijeća’.

Autor koncepta izložbe Zvonko Maković kaže da mu je bilo zanimljivo prikazati koliko šezdesete dijametralno suprotne današnjem vremenu. “Sada neprestano govorimo o krizi, depresiji, stresu i pomanjkanju energije, a šezdesete su bile optimistične, vjerovalo se da je moguće ostvariti nemoguće, nije se recikliralo, nego bilo inovativno”, ustvrdio je.

“Šezdesete su bile prekretnica, tada su se mijenjale društvene paradigme, bilo je to doba obnove i početka novog svijeta kojega živimo i danas”, rekao je ravnatelj MUO-a Miroslav Gašparović.

Izrazio je nadu da će izložba obilježiti ovo ljeto “i da ćemo otkriti je li to lijepo vrijeme bilo samo mit ili tu ima i stvarnosti”.

Tedi Lušetić, izaslanik zagrebačkog gradonačelnika, smatra kako će ta izložba zasigurno obilježiti godinu, a osobito kulturno ljeto kada će gosti Zagreba imati priliku na taj način upoznati hrvatsku kulturu i povijest.

Izložbu je otvorio državni tajnik Ivica Poljičak, izaslanik ministrice kulture, rekavši kako će se to vrijeme pamtiti po postignućima čiji se snažni utjecaji osjećaju još danas, ali i po crnim mrljama kada su u pitanju ljudske slobode.

“Bilo je to i vrijeme u kojemu se intenzivno živjelo, više smo bili okrenuti jedni drugima, a manje uređajima. Izložba će nam omogućiti da uspostavimo emociju s tim razdobljem, a emocija je ono što će obilježiti izložbu”, ustvrdio je.
Brojnim izlošcima, od dokumentarne građe, umjetničkih djela, fotografija do filmskih, televizijskih i glazbenih inserata te svakodnevnih predmeta, izložba stavlja akcente na važnije segmente s područja umjetnosti, arhitekture, mode.

Izlošci su raspoređeni u osamnaest tematskih dionica. Društveno-politički kontekst šezdesetih godina, razvoj konzumerističkog društva obradio je Ante Batović, a Igor Duda kulturu svakodnevice potrošačkog društva, Zvonko Maković likovne umjetnosti tog doba, a Maroje Mrduljaš arhitekturu, vrijeme u kojemu je dovršena poslijeratna obnova, a počeli veliki projekti urbanizacije.

Dizajn šezdesetih, vrijeme zahuktavanja industrije široke potrošnje i uvođenja dizajna u proizvodnju, predstavlja Koraljka Vlajo, grafički dizajn koji doživljava redefiniciju u prostoru popularne kulture i komercijalnog dizajna Lovorka Magaš Bilandžić, a eksperimente na području autorske keramike Marina Bagarić.

Dunja Nekić obrađuje temu fotografije i sve važniju ulogu fotoreportera, Krešimir Nemec književnost, primjerice pojavu proze u trapericama, Ana Lederer kazalište koje se okreće prema umjetnosti zapadnoga kruga, Seadeta Midžić Muzički biennale Zagreb, a Maja Đurinović hrvatsku plesnu scenu i prve umjetničke plesne škole.

Zlatno doba filma u Hrvatskoj, predstavlja Tomislav Šakić, pop glazbu, vrijeme šlagera, zabavne glazbe, šansone i kasnije rocka Hrvoje Horvat, dok Katarina Nina Simončić prikazuje modu koja je označavala pobunu mlađih generacija protiv građanske klasične elegancije.

Na modnu fotografiju tog doba podsjeća Marija Tonković, na novinsku scenu Inoslav Bešker, a na radio i televiziju, njezine same začetke Nada Zgrabljić Rotar.

Izložba će biti otvorena do 30. rujna, dokad će ju pratiti bogati popratni program, stručna vodstva, radionice pedagoškog odjela Muzeja, glazbene slušaonice, retrospektive filmova, okrugli stolovi, predavanja.

Izvor: hina/mt