Večer u spomen na velikana hrvatskog glumišta i kultnog redatelja Georgija Para (1934.-2018.) održana je u petak navečer u atriju dubrovačke palače Sponza u sklopu 70. Dubrovačkih ljetnih igara.
Tom je prigodom predstavljena knjiga “Grad – pozornica Georgija Para” urednika Hrvoja Ivankovića i upriličena premijera dokumentarnog filma “Georgij Paro – Pospremanje” scenaristice Lade Džidić Barić i redatelja Siniše Bajta.
Pomoćnik intendantice Duborvačkih ljetnih igara za dramski program Saša Božić istaknuo je da se večer događa u sklopu umjetničkog dijela programa simpozija “Budućnost ambijentalne izvedbe”.
“Paro je prevratničkim predstavama – ‘Život Eduarda II, kralja Engleske’ Bertolta Brechta te ‘Aretej’ i ‘Kristofor Kolumbo’ Miroslava Krleže, početkom 70-ih godina prošlog stoljeća utro putove budućnosti i dubrovačke ambijentalnosti i hrvatskog teatra. Vrlo hrabro je na repertoar Igara donio modernističke i avangardne pisce, a svojim je poimanjem promjena i inovacija u ambijentalnosti, ali i temporalnosti kazališnog čina, bio desetljećima ispred tadašnjeg hrvatskog teatra“, rekao je Božić.
Urednik knjige koja govori o te tri predstave, Hrvoje Ivanković, izjavio je kako je Paro, kao jedan od najvećih hrvatskih mislilaca svih vremena, ostavio dubok trag u povijesti Igara kao redatelj, kazališni pisac i višegodišnji ravnatelj dramskog programa.
“Na festivalu, koji je dotad bio opredijeljen za klasična djela, Paro je svojim predstavama na velika vrata uveo suvremenu dramaturgiju i dramske pisce. Otvorio je posve novo poglavlje u promišljanju ambijentalnog kazališta dubrovačkog festivala”, ustvrdio je Ivanković.
Rekao je kako je Paro jedan od umjetnika koji je odavno zaslužio monografiju, ali je odbijao nekoliko ponuda izdavača. “Bio je izrazito protiv toga, jer je tvrdio da monografije, koliko god bile objektivne te analitičke i iscrpne, uvijek imaju nešto prigodničarsko, slavljeničko i subjektivno, što on nije podnosio”, objasnio je Ivanković.
Ivanković je knjigu započeo raditi na Parovu inicijativu u veljači 2018., ali je nekoliko mjeseci kasnije Paro preminuo.
“Prva je Parova ideja bila zbornik radova o petnaestak njegovih najvažnijih predstava, ali smo s vremenom koncept suzili na tri predstave koje je on smatrao svojim najvrjednijim i najutjecajnijim. Ovo je svakako i knjiga uspomene na Georgija Para”, dodao je Ivanković.
Uz uvodnu opsežnu studiju urednika Hrvoja Ivankovića, knjiga donosi i oglede drugih autora: Vjerana Zuppe, Milana Milišića, Mani Gotovac, Dalibora Foretića, Pera Selema, Marka Foteza, Slobodana Selenića, Matka Sršena, Božidara Violića, Ivice Kunčevića i Georgija Para. Opremljena j efotografijama Enesa Midžića i objavljena u izdanju izdavačke kuće Disput.
Scenaristica filma Lada Džidić Barić napomenula je kako je duže vrijeme dogovarala dokumentarni film sa svojim profesorom Parom, ali ideja nikad nije ostvarena.
“Na Hrvatskoj radioteleviziji vrlo je bogata arhiva njegovog rada pa sam film napravila samim Parom ispričanim. Nema niti jedne rečenice koju on nije rekao ili napisao, na televiziji ili radiju. Naravno, uz isječke iz predstava. Sve što je na filmu prikazano je bit našeg dogovora kako bi to trebalo izgledati”, izjavila je Džidić Barić.
Objasnila je kako film nosi ime po posljednjoj Parovoj knjizi u kojoj je ‘pospremio’ svoj rad. Dodala je kako je Dramski program HTV-a prepoznao Parov značaj te bi dokumentarni film trebao biti dio ciklusa portreta dramskih umjetnika, u kojem će idući biti posvećen glumici Nevi Rošić.
Doprinos Georgija Para kazalištu i umjetnosti općenito prepoznat je i nagrađen 2007. prestižnom Nagradom “Vladimir Nazor” za životno djelo, Nagradom hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje u drami 2009., kao i nagradom „Dubravko Dujšin“ 1985..
