Višejezični zbornik “Nadbiskup Stepinac i Srbi u Hrvatskoj u kontekstu Drugoga svjetskog rata i poraća” na hrvatskome i engleskome jeziku, uz sažetke na talijanskome, predstavljen je u ponedjeljak u Zagrebu, a britanski povjesničar Robin Harris, istaknuo je da će zbornik pridonijeti boljemu razumijevanju u međunarodnoj zajednici lika i djela blaženoga Alojzija Stepinca i povijesti ovoga prostora u to doba.
Zbornik je “zaokružen triptih istraživačkih pregnuća o blaženom kardinalu Alojziju Stepincu”, a nastavlja se na djela “Kardinal Stepinac – svjedok Istine. Zbornik radova s međunarodnog simpozija” (ur. Željko Tanjić, Zagreb, 2009.) i “Kardinal Alojzije Stepinac. Svjedok vremena i vizionar za treće tisućljeće” (ur. Josip Mrzljak et al., Zagreb, 2009), rečeno je na predstavljanju u dvorani “Vijenac” Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta.
Urednici zbornika su Ivan Majnarić, Mario Kevo i Tomislav Anić, zajednički je izdavački pothvat Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, Zagrebačke nadbiskupije i Kršćanske sadašnjosti, a sadrži radove s istoimenoga međunarodnog znanstvenog skupa održanoga 23. i 24. studenoga prošle godine.
Temeljno pitanje – zašto i dalje Srpska pravoslavna crkva želi vjerovati komunističkoj propagandi o Stepincu
Profesor Robin Harris jedan od sudionika prošlogodišnjega međunarodnog znanstvenog skupa ocijenio je kako je izvor gotovo svih kleveta protiv zagrebačkog nadbiskupa kardinala Stepinca bila Komunistička partija Jugoslavije (KPJ). Spomenuo je navodno pismo dr. Prvislava Grisogona nadbiskupu Stepincu o stradanjima Srba iz 1942. kada je Grisogono bio u zatvoru i pismo je, procijenio je Harris, “groteskni falsifikat” koji je često korišten i kao propaganda za vrijeme Domovinskog rata.
Britanski povjesničar smatra da “većina povijesnih kleveta dolazi od komunista”, istaknuvši kako je kardinal Stepinac rekao da je za njega “komunizam utjelovljena laž”. Ocijenio je da je kardinal Stepinac u montiranome procesu “izazvao komuniste u govoru u svojoj obrani, u otvorenoj konkurenciji ideja i ideologija otvoreno se zauzevši za borbu za kršćanska uvjerenja”.
Zato, smatra Harris, zbornik postavlja i neizbježivo i temeljno pitanje – zašto i dalje Srpska pravoslavna crkva želi vjerovati komunističkoj propagandi, zašto više voli te i druge argumente protiv Stepinca i Katoličke crkve koji su već godinama diskreditirani, a ne razmišlja dublje o izazovu koji je bio pred Stepincem za vrijeme montiranoga sudskog procesa, kada se zagrebački nadbiskup Stepinac borio za svoje kršćansko uvjerenje i njegovu pobjedu u svijetu.
Harris je uvjeren kako će biti zanimljivo dobiti odgovor na to pitanje, a u međuvremenu, dodao je, imamo zbornik.
Zbornik popunjava važne nepoznanice, zaslužuje pozornost historiografije i javnosti
Predstavljač dr. Vladimir Geiger s Hrvatskog instituta za povijest kratko se osvrnuo na autorske prinose američke povjesničarke židovskog podrijetla dr. Esther Gitman, te povjesničara Ivice Šute, Tomislava Anića, Maria Jareba, Milana Koljanina, Radmile Radić, Miroslava Akmadže, Jure Krište, Maria Keve, Robina Harrisa i Juraja Batelje u zborniku.
Ocijenio je kako su radovi objavljeni u zborniku utemeljeni na različitim istraživanjima, ponekad na osobnim i nacionalnim stajalištima što je napose vidljivo u naglascima srbijanskih povjesničara Milana Koljanina i Radmile Radić, a i kod ponekih hrvatskih sudionika znanstvenoga skupa.
Dr. Geiger je istaknuti da, uz poneke digresije od naslovljene teme, postoje i naglasci koji su izrazito dnevnopolitički što, smatra, više govori o stanju hrvatske i srbijanske historiografije, a manje o nadbiskupu Stepincu.
Zaključio je kako Zbornik “nedvojbeno popunjava važne nepoznanice u razumijevanju nezaobilaznoga pitanja suvremene povijesti zanimljivih istraživačima i široj zajednici,te zaslužuje pozornost historiografije i za naslovljenu problematiku zainteresirane javnosti”.
Povjesničar dr. Zlatko Matijević s Hrvatskog instituta za povijest podsjetio je na komunističku propagandu protiv Stepinca te na agitaciju koja se očitovala u brojnim karikaturama kardinala Stepinca iz onog doba, među kojima su i one jednoga od najpoznatijih karikaturista Fadila Hadžića.
Dr. Matijević smatra da za jugoslavenske komunističke vlasti nije bila toliko važna osoba zagrebačkog nadbiskupa Stepinca, budući da mu nisu mogli naći zamjerku, ali su vlasti preko njega htjele odvojiti Katoličku crkvu u Hrvatskoj od Svete Stolice, te učiniti da se svaka ideja hrvatske države, preko Stepinca, zapravo uništi.
Na predstavljanju su, među ostalima, bili i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i pomoćni biskup zagrebački mons. Ivan Šaško.
Predstavljanje je zaključio rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta (HKS) Željko Tanjić riječima da “u ovu adventsku noć izlazimo s nadom da će blaženi Alojzije Stepinac što prije biti proglašen svetim”
Tekst se nastavlja ispod oglasa
