Neizvjesna budućnost Hrvatskog povijesnog muzeja

Iako se najavljivalo da će Hrvatski povijesni muzej (HPM) ove godine preseliti u zgradu nekadašnje Tvornice duhana Zagreb, to će se teško dogoditi jer radovi stoje, a budućnost jedne od najvećih investicija s područja kulture neizvjesna je, ocijenjeno je u srijedu na tribini “Od projekta do sudbine” Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U svojih 169 godina HPM nikada nije imao prostor primjeren svom poslanju, niti postavljen stalni postav, pa do danas on ostaje neostvaren, a iako zgrada u koju bi se trebao smjestiti nije idealno rješenje, Muzej ne može čekati”, rekla je njegova dugogodišnja ravnateljica Ankica Pandžić, kojoj 23. ožujka istječe mandat, a za novi se neće prijaviti.

Predstavila je detaljnu kronologiju projekta, od 2007. kada je Adris grupa provela natječaj za prenamjenu stare zgrade i Vladine kupnje Tvornice za oko 72 milijuna kuna, do postavljanja nove Uprave projekta 2013. nakon što je Hrvatsko muzejsko vijeće odbacilo predloženi projekt stalnog postava i razrješilo dotadašnje stručno povjerenstvo.

Nova uprava, na čijem su čelu zamjenik ministrice kulture Berislav Šipuš, pomoćnica ministrice kulture Vesna Jurić Bulatović i Ivica Prlender kao voditelj projekta, provodi svojevrsni redizajn postojećeg projekta, a muzej namjerava uskladiti po modelu privatno-javnog partnerstva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema procjeni troškova svih radova i usluga od koje bi se polazilo u natječaju za projekt javno-privatnog partnerstva, napomenula je Pandžić, cijena bi bila bi nešto manja od 200 milijuna kuna, a ukupni životni troškovi za njegovu realizaciju oko 262 milijuna kuna. Godišnje bi se za najam, idućih 25 godina, budućem partneru plaćalo oko 20 milijuna kuna.

Miroslav Gašparović, član Upravnog vijeća Muzeja, zamjera premalu informiranost muzealaca o svemu što se događa s projektom. Mi kao članovi vijeća postavljeni od Ministarstva kulture nismo dobili nikakve službene informacije da se osniva Uprava projekta, a navodno je i reprojektiranje napravljeno bez konzultacija s kolegama iz Muzeja pa je prostor depoa, bez kojega muzej se može funkcionirati, značajno smanjen, istaknuo je.

Gašparović upozorava da, unatoč tako velikoj investiciji, novi prostor nije dovoljno velik za potrebe HPM-a. “Muzej će kad tad doći u nešto što će biti kao skupo plaćene cipele dva broja premale”, ustvrdio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Još jedan član Upravnog vijeća, Vinko Ivić, smatra kako je previše nejasnoća u cijelom projektu i da tek treba odgovoriti na pitanja o investicijama i troškovima, a kao primjer drugačijeg poslovanja naveo je Estoniju u kojoj se, napomenuo je, radi nacionalni muzej na 35 tisuća četvornih metara s oko 75 milijuna eura, uglavnom iz fondova Europske unije.

Zvonko Maković, predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, smatra da će, s obzirom da se na natječaj za ravnatelja HPM-a nije nitko prijavio, od idućeg ponedjeljka taj muzej uistinu biti u rukama sudbine.

Muzej je prošao sve austrougarske i jugoslavenske države, a stvari su zapele dolaskom nove ekipe u Ministarstvu kulture, možemo samo zamisliti kakav je tretman malih muzeja diljem Hrvatske, ako se ovako tretira ključni nacionalni muzej, istaknuo je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.