Blagdan svetog Stjepana, kolokvijalno nazivan i ‘drugi dan Božića’, u hrvatskom je narodu znan pod više imena. Primjerice, Stjepanje, Stipanje i Štefanje. Potonji naziv najčešće se koristi u sjevernoj Hrvatskoj, ali rasprostranjen je i u ostalim dijelovima.
Ujedno je imendan svima koji se zovu Stjepan i nositeljima inačica tog imena (Štef, Stipe, Stipo, Stipa) te Štefanija (Štefica, Štefka).
Odlazak na svetu misu i blagoslov domova
Iako se blagoslov domova u Hrvatskoj, ovisno o veličinama župa, proteže od adventskog vremena, pa sve do sredine siječnja, neke su župe zadržale običaj početka blagoslova kuća upravo od blagdana svetog Stjepana.
Sveti Stjepan specifičan je i zbog niza pučkih običaja. Mnogi od njih su se, osobito u ruralnim sredinama, zadržali do danas. Jedan od najpoznatijih i najrasprostranjenijih je odlazak “u čestitare” onima koji slave imendan.
Budući da je sam Božić dan koji se slavi u krugu uže obitelji, čestitanje Božića kroz posjete susjedstvu, rodbini i prijateljima uobičajeno je upravo 26. prosinca.
Odlazak na svetu misu je neizostavan dio ‘drugog dana Božića’. Pritom je uobičajeno voditi malu djecu u crkvu kako bi vidjela jaslice. Budući da je sveti Stjepan prvi mučenik, u skladu s time, Crkva se danas zaodijeva u crvenu boju.
>Sveti Stjepan – prvi za Krista posvjedočio svojom krvlju
Narodni običaji na blagdan svetog Stjepana
Od preostalih pučkih običaja na Štefanje, zabilježeno ih je tek nekoliko.
U sjevernoj Hrvatskoj i Istri svetog Stjepana smatra se i svecem zaštitnikom konja i magaraca. U prošlosti su se na taj dan navodno znale održavati i utrke seljaka koji su posjedovali ove životinje.
Neki podaci kazuju da su se u Dalmaciji, točnije na otoku Braču, na dan svetog Stjepana sastajali mladi koji još nisu bili u braku. Mlade žene koje su tek stupile u brak, toga su dana posjećivale svoj roditeljski dom te darivale oca i majku.
U nekim krajevima na dan svetog Stjepana iznosi se iz kuće slama koja se unosi na Badnjak. Ovaj drevni pučki običaj karakterističan je za Slavoniju i Baranju, pa i Srijem. U ruralnim krajevima naseljenim katolicima, običaj unošenja i iznošenja slame zadržao se do danas.
Narodne izreke o božićnom vremenu
Sveti Stjepan svetac je zaštitnik đakona, zidara i klesara te izrađivača lijesova. Zaštitnik je i osoba koje boluju od glavobolja.
No, za ovaj blagdan veže se i jedna narodna izreka.
“Kiša na Štefanje obećaje sljedećeg ljeta žita manje.” Ova se izreka u narodu veže uz još jednu koja glasi: “Bolje Božić kužan nego južan”.
U narodu je prevladavalo vjerovanje da, ukoliko je na Štefanje suviše toplo i kišno vrijeme, iduća godina neće biti osobito plodna ni rodna.