Novi broj dvosveščanoga časopisa Odjela za kroatistiku i slavistiku zadarskoga Sveučilišta “Croatica et Slavica Iadertina br. 12/2016.” posvećen hrvatskoj jezikoslovki Vesni Jakić-Cestarić u povodu 90. obljetnice njezina života, objavilo je Sveučilište u Zadru.
Glavni urednik časopisa Josip Lisac ističe kako je novi broj časopisa posvećen Vesni Jakić-Cestarić, istaknutoj hrvatskoj jezikoslovki, u povodu obljetnice njezina života. Rođena je 9. ožujka 1926. u Kuni na poluotoku Pelješcu.
Gimnaziju je završila u Splitu, Filozofski fakultet u Zagrebu, napominje glavni urednik i podsjeća kako Jakić-Cestarić 1977. doktorirala na istom fakultetu obranivši rad “Jezični odnosi srednjovjekovnoga Zadra u svjetlu osobnih imena”.
Po Liščevim riječima Jakić-Cestarić je onomastičarka i dijalektologinja. Od 1955. živi u Zadru, gdje je radila u Institutu / Centru / Zavodu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, kojem je na kraju radnoga vijeka (1980. – 1984.) bila upraviteljicom.
Navodi kako je onomastici posvećivala brojne znanstvene prinose kao što su: Ime župana na nadvratniku crkve sv. Križa u Ninu; Etnički odnosi u srednjovjekovnom Zadru prema analizi osobnih imena; Ženska osobna imena i hrvatski udio u etnosimbiotskim procesima u Zadru do kraja XII. stoljeća; Zadarska ženska osobna imena u XIII. stoljeću – odraz i rezultanta prethodnih simbiotskih procesa u gradu i porijeklo novijih doseljenika.
U povijesnom antroponimijskom istraživanju mnogo je pozornosti posvetila i drugim južnohrvatskim sredinama (Pašmanu, Splitu, Trogiru itd.), ne samo Zadru, napominje prof. Lisac i ocjenjuje kako su svi ti rezultati dragocjeni u uočavanju etnosimbiotskih procesa uglavnom u dalmatinskim gradovima.
Ta istraživanja, smatra Lisac, nisu samo lingvistički važna, ona su, kako tvrdi, dragocjena i za druga proučavanja o vremenima kada broj dokumenata često nije velik. “Vesna Jakić-Cestarić pokazala je kako je razgranat bio rod Madijevaca i kako je velik bio utjecaj plemenitih rodova na odnose u Zadru”, ističe Lisac i dodaje kako je mnogo dijalektološki proučavala Zadar i širu okolicu, s ozbiljnim znanstvenim uvidima, a osobito o refleksima jata na sjevernodalmatinskim otocima i o akcentu u Novigradu.
Ocjenjuje kako je s mnogo uspjeha sudjelovala na znanstvenim skupovima, onomastičkima, dijalektološkima i ostalima te je proučavala važne ljude naše kulturne povijesti (Petar Zoranić, Barne Karnarutić, Juraj Baraković, Ivan Danilo, Mihovil Pavlinović itd.), uvijek savjesno i pouzdano.
Objavljivala je u uglednim časopisima, pa i u inozemstvu, a surađivala je u Zadarskoj reviji već od 1955., a tu je riječ o kroničarskim bilješkama, osvrtima, putopisima, znanstvenim radovima.
U prvom svesku “Croatice et Slavice Iadertine br. 12/2016” svoje radove objavljuju Vuk-Tadija Barbarić, Boris Kuzmić, Mario Šimudvarac, Robert Špralja, Goran Filipi, Eugenija Ćuto, Marko Dragić, Sanja Franković, Denis Vekić, Boško Knežić, Valter Tomas, Ivan Pederin i Katarina Ivon.
Posebno zanimljiva studuja je rad Domagoja Vidovića “Imotska prezimena”.
U drugom svesku su radovi Vesne Grahovac-Pražić, Alvinije Klarić, Srećka Lorgera i Dijane Ćurković, Samre Hrnjica, Vene Volenca, Zorice Jurčević, Ziorana Ćose, Maje Glušac, Viktora Zakara, Mihaila Vaščenka i Rafaele Božić, Tatjane Stupin i Tina Lemca.
Osim stručnih radova “Croatica et slavica Iadertina” donosi i sjećanja na jezikoslovca Bulcsa Laszla (1922.-2016.) te prof. Antu Franića (1931.-2016.) kao i cijeli niz prikaza i recenzija novoobjavljenih knjiga.
