U povodu Mjeseca hrvatske knjige, koji je ove godine posvećen hrvatskoj knjižnoj baštini, u ponedjeljak je u auli Gradske knjižnice otvorena izložba s četrdesetak pretisaka i faksimila rijetkih hrvatskih knjiga nastalih između 16. i 19. stoljeća, koje je realizirao istaknuti hrvatski kroatolog, jezikoslovac, slavist i filolog Alojz Jembrih.
Željko Vegh, voditelj Zbirke rijetkih knjiga i rukopisa, smatra kako je ta izložba jedan od načina da se javnosti predstavi književna baština knjiga koje su tiskane prije dvjesto, tristo i više godina.
“Impresivno je koliko je u posljednjih trideset godina Jembrih objavio pretisaka, koliko ih je pripremio s transkripcijama i opsežnim pogovorima”, istaknuo je Vegh, dodavši da iako te knjige nisu stare vrlo su rijetke i veliko su bogatstvo koje inače ne bi bilo dostupno za korištenje.
Na bečkom sveučilištu studirao je slavistiku, povijest umjetnosti i filozofiju, doktorirao s tezom o Antunu Vramcu. Njegov opus sadrži stotine znanstvenih članaka, objavljenih knjiga, referata sa znanstvenih konferencija, znanstvenih časopisa, a objavljivanje pretisaka starije hrvatske književne baštine u posebnom je fokusu njegova interesa.
“Jembrih se kao mladi znanstvenik usmjerio na kajkavsku književnu i jezičnu baštinu, a za takvo znanstveno usmjerenje ništa nije prikladnije od djela Antuna Vramca, jer njegova Kronika i zbirka propovijedi Postilla gotovo simbolično predstavljaju okosnicu nadolazeće kajkavske izdavačke djelatnosti”, rekla je Ivana Klinčić iz Gradske knjižnice.
Klinčić kaže kako Jembrihov rad pokazuje što može nastojanje samo jedne osobe. “Nije lako pronaći izdavače za tako zahtjevna izdanja, no on je uspješno realizirao sve te izdavačke pothvate surađujući s mnogim institucijama, Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, Maticom hrvatskom, Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža, ali i cijelim nizom udruga, izdavačkih kuća i knjižnica”, dodala je.
Jembrihovo područje rada obuhvaća književnu baštinu sjeverozapadne Hrvatske, hrvatskog glagolizma, gradišćanskih Hrvata i hrvatske knjižne protestantistike.
“U svim tim područjima nastojao je javnosti i stručnoj zajednici učiniti književnu baštinu bliskom i pristupačnom, kako bi ona mogla na jednostavan način pronaći svoje mjesto u znanstveničkim radnim sobama i obiteljskim bibliotekama, kao dio hrvatskog nacionalnog identiteta”, naglasila je.
Profesor Alojz Jembrih prisjetio se kako se njegova ljubav prema staroj knjizi rodila tijekom studija, kada je prvi put u rukama, uz stroge mjere zaštite, držao u rukama Misal kneza Novaka iz 1368. godine. “U pripremi pretisaka vodio me unutarnji poriv da donesem nešto nepoznato, što nitko još nije vidio i da približim ta djela zajednici”, napomenuo je.
“Ovom izložbom, upriličenom na blagdan hrvatske knjige, oživjela je književna hrvatska baština, kao dio nacionalne baštine, kroz veliku lepezu rukopisa koji su iz starog pisanog jezičnog sustava preneseni u suvremeni jezični sustav”, rekao je.
Alojz Jembrih (Varaždin, 1947.) , sveučilišni nastavnik na Hrvatskim studijima, od 1990. godine priređuje za objavljivanje pretiske starih hrvatskih knjiga i faksimile rukopisa starih hrvatskih pisaca, od Antuna Vramca i Stjepana Konzula Istranina do Katarine Patačić, Ivana Krizmanića i Tome Mikloušića.
Najprije je bio znanstveni asistent na Institutu za staroslavenski jezik, potom je radio je u Zavodu za hrvatski jezik, bio docent Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, u Sloveniji i predavao hrvatski jezik na katedri za slavistiku. Od 1997. predaje hrvatski jezik na Odsjeku za razrednu nastavu i predškolski odgoj u Čakovcu u Visokoj učiteljskoj školi, a od 1998. je zaposlen na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.
Izložba pretisaka, kojom je obogatio hrvatsku filologiju, kroatistiku i slavistiku, ostaje otvorena do 9. studenoga.
