“Uz pravo da se mogu iseliti, ljudima treba zajamčiti i pravo na to da ne budu primorani emigrirati, imajući u vlastitoj domovini mogućnosti za dostojan život. Za one pak koji bježe od ratova i progonâ valja otvoriti dostupne i sigurne humanitarne koridore”, istaknuo je papa Franjo primivši, 21. veljače, u Vatikanu sudionike VI. međunarodnog foruma „Selilaštvo i mir“, koji je u tijeku u Rimu, prenosi Vatikanski radio.
Pozdravljajući Svetoga Oca, nadbiskup Silvano Maria Tomasi, član Papinskoga vijeća Pravda i mir, objasnio je da se na forumu svake dvije godine okupe različiti društveni i politički protagonisti koji traže nove putove za očovječenje migracijske pojave i za ublažavanje trpljenja selilaca. Prije Papina govora, nekoliko je doseljenika iznijelo svoja iskustva.
U pripovijedanju se jedne žene iz Eritreje, koja je s obitelji stigla u Italiju prošavši kroz pustinju i preko mora, mogla vidjeti drama onih koji su primorani pobjeći iz vlastite zemlje zbog sukobâ, nasilja i siromaštva. Selilaštvo je uvijek postojalo, ali – istaknuo je Papa – “zabrinjava prisilna narav brojnih današnjih migracijskih kretanja, koja povećava izazove koji stoje pred političkom zajednicom, građanskim društvom i Crkvom”.
Stoga je istaknuo četiri čimbenika koja bi trebao obuhvatiti zajednički odgovor: “prihvatiti, zaštititi, promicati i integrirati. Često smo navedeni na to”, primijetio je Sveti Otac, “da u bližnjemu ne vidimo brata kojega valja prihvatiti. Pred tom vrstom odbijanja, ukorijenjenoga, u konačnici, u samoljublje, i ojačanoga populističkim demagogijama, hitno je potrebno promijeniti ponašanje, kako bismo nadvladali ravnodušje, te ispred strahova stavili velikodušno prihvaćanje onih koji kucaju na naša vrata. Za one pak koji bježe od ratovâ i strašnih progona, koji su često uhvaćeni u uvojnice neskrupuloznih zločinačkih organizacija, treba otvoriti dostupne i sigurne humanitarne koridore”, istaknuo je Papa.
“Međutim, nije dostatno primiti, potrebno je i zaštititi selioce koji su ranjiviji u odnosu na iskorištavanje i nasilje. Zaštititi tu braću i sestre moralni je imperativ koji valja ostvariti primjenjujući pravne, međunarodne i nacionalne, jasne i prikladne instrumente; donoseći ispravne i dalekovidne političke odluke; primjenjujući odgovarajuće programe u borbi protiv”, kako je rekao papa Franjo, “trgovaca ljudskim mesom koji zarađuju na nevoljama drugih ljudi; te usklađujući napore svih uključenih u te postupke, među kojima će, možete biti sigurni, uvijek biti i Crkva”.
“Razvoj je neprijeporno pravo svakoga ljudskog bića. Ali, i u tomu je”, prema Papinim riječima, “potrebno usklađeno djelovanje. Promicanje ljudskoga dostojanstva migranata i njihovih obitelji započinje u zajednicama iz kojih dolaze, tamo gdje, zajedno s pravom na emigraciju, ima biti zajamčeno i pravo na to ne trebaju emigrirati, odnosno pravo na to da u domovini pronađu uvjete koji će im omogućiti dostojan život. U tu svrhu valja potaknuti napore za ostvarivanje programâ međunarodne suradnje”, napomenuo je Sveti Otac.
Što se pak tiče integracije, Papa je istaknuo da ona nije ni izjednačavanje ni pripojenost, nego “dvosmjerni postupak koji se temelji na uzajamnom priznavanju kulturnoga bogatstva drugoga. Drugačiji odnos prema onima koji su primorani napustiti vlastitu domovinu jest dužnost pravednosti”, istaknuo je papa Franjo, “jer nisu više održive ni prihvatljive postojeće gospodarske nejednakosti; svi trebaju uživati u plodovima zemlje”.
“Ne može neka mala skupina pojedinaca nadzirati bogatstva polovice svijeta. Ne mogu mnoštva ljudi i čitavi narodi imati samo pravo na skupljanje mrvica”, istaknuo je papa. “Provoditi pravdu znači također pomiriti povijest s globaliziranom današnjicom, ne provodeći logike iskorištavanja ljudi i teritorija, koje odgovaraju najciničnijem korištenju tržišta, kako bi se povećalo blagostanje malih skupina ljudi”.
Papa Franjo je potom ponovno podsjetio i na središnji položaj ljudskoga bića i njegova dostojanstva u svim njegovim stanjima, jer “migrant ima neotuđiva prava koja se ne mogu kršiti ni zanemarivati. Važno je također ponovno istaknuti vrijednost bratstva. Za nas, kršćane, gostoprimstvo koje pružamo strancu jest gostoprimstvo ponuđeno samom Isusu Kristu.”
Zbog toga svi trebaju promijeniti odnos prema seliocima i izbjeglicama: “Valja prijeći iz ponašanja obrane i straha, nezainteresiranosti i marginaliziranja – što, u konačnici, odgovara upravo ‘kulturi odbacivanja’ – na ponašanje koje u temelju ima ‘kulturu susreta’, koja je jedina u stanju izgraditi pravedniji i bratskiji, bolji svijet”, istaknuo je papa Franjo.
