Papa kanonizirao prve mučenike Novog svijeta

Foto: Fah

Papa Franjo kanonizirao je u nedjelju 35 novih rimokatoličkih svetaca, uključujući troje domorodačke djece mučenika iz Meksika iz 16. stoljeća za koje se smatra da su prvi kršćani ubijeni zbog svoje vjere u Novom svijetu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Među novim svetcima su mučenici ubijeni u Brazilu: dijecezanski svećenici Andrea de Soveral i Ambrogio Francesco Ferro, laik Matteo Moreira i 27 sudrugova; zatim mladi mučenici iz Meksika Cristoforo, Antonio i Giovanni; španjolski svećenik Faustino Míguez, te franjevac kapucin iz Italije Angelo iz Acrija.

Papa je tom prigodom objavio da je odlučio sazvati biskupsku sinodu iz zemalja panamazonske regije za listopad 2019. kako bi raspravljali o položaju Crkve u tom području i patnjama domorodačkog stanovništva.

Regija uključuje Gvajanu, Surinam, Francusku Gvajanu, Venezuelu, Ekvador, Kolumbiju, Boliviju, Peru i Brazil.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Troje djece koju je Papa kanonizirao pred desetcima tisuća ljudi na Trgu sv. Petra u Vatikanu bili su iz naroda Talaxcaltec koji je živio na području današnjeg Meksika.

Prvo dijete, Cristofora, preobratili su na kršćanstvo franjevački misionari, a ubio ga je 1527. vlastiti otac, plemenski vođa koji je odbio njegove pokušaje da ga preobrati s poganstva.

Dječak je pretučen i bačen u vatru s 13 godina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Drugo dvoje djece, Antonija i Juana, iz istog tog područja ubili su Indijanci u selu Cuauhtinchanu 1529. zbog njihova preobraćenja. Vjeruje su da su imali 12 i 13 godina kada su nasmrt pretučeni zbog pomaganja dominikanskim misionarima.

Papa je također kanonizirao 30 mučenika koji su stradali zbog svoje vjere u Brazilu 1645. Među njima je dvoje portugalskih misionara i 28 sljedbenika koje su ubili nizozemski kolonijalni vojnici tijekom progona katolika.

Papa je u nedjelju kanonizirao i oca Faustina Migueza, španjolskog svećenika koji je živio u 19. i 20. stoljeću te oca Angela d’Acrija, talijanskog putujućeg propovjednika koji je umro 1739. nakon što je propovijedao vjeru u zabačenim selima u planinama južne Italije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Papa: Kršćanski život bez ljubavi je poput tijela bez duše

Kršćanski je život „ljubavna priča s Bogom“. Stoga, umjesto da sjedimo u „naslonjačima dobiti i užitaka“, potrebno je odgovoriti na Božji poziv na svadbenu gozbu kao što je učinilo 35 današnjih novih svetaca koje je papa Franjo kanonizirao za vrijeme jutrošnje svete mise na Trgu svetoga Petra, javlja Vatikanski radio.

Sveti je Otac podsjetio da Gospodin želi sa svakom pojedinom osobom slaviti svadbenu gozbu. On s nama želi odnos poput onog zaručnice i zaručnika, te se ne zadovoljava time da samo činimo svoju dužnost ili da slijedimo njegove zakone. Papa nas je iz tog razloga pozvao da razmislimo o sljedećem: sjetim li se barem jedanput dnevno reći „ljubim te Gospodine“?

Naime, kada se ljubav jednom izgubi – nastavio je Papa – kršćanski život postaje isprazan, tijelo bez duše, nemoguća etika, skup pravilâ i zakonâ koje trebamo slijediti bez nekog istinskog razloga. Opasnost je za kršćanski život rutina bez oduševljenja. Umjesto toga je potrebno potpiriti sjećanje na prvu ljubav.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Današnji evanđeoski odlomak, međutim, upozorava da je moguće odbiti Božji poziv – istaknuo je papa Franjo – mnogi uzvanici su rekli „ne“ jer su imali svoje vlastite poslove. Oni nisu odbili poziv iz zloće, nego jer im je bilo draže ono što je njihovo: njihove sigurnosti, njihovo samopotvrđivanje, njihova udobnost…

Smještamo se u naslonjače dobiti, užitaka ili hobija koji nam donose malo radosti – nastavio je Sveti Otac – no time se stari brzo i loše, jer se stari iznutra: kada se srce ne širi, zatvara se. Kada sve ovisi o nama, o onome što nam se sviđa ili što nam služi, postajemo „kruti i zli“. Tada se prema drugima odnosimo na način kako su se uzvanici iz današnjeg evanđelja odnosili prema slugama: sramotno, a u konačnici su ih ubili, i to samo zato što su im smetali.

Evanđelje nas, stoga, pita na čijoj sam strani: na strani „ja“ ili na Božjoj strani? Bog je suprotnost sebičnosti: suočen s odbijanjem on ne zatvara vrata, a na nepravde odgovara još većom ljubavlju. Ukratko, iako ga boli naše „ne“, pokušava iznova. I dok mi kada nas povrijede nepravde ili odbacivanja, znamo gajiti negodovanje i ozlojeđenost, Bog sa svoje strane nastavlja činiti dobro čak i onima koji čine zlo jer se samo na taj način može pobijediti zlo. Prema tome, upućen nam je poziv da se ponašamo poput Boga, da živimo u skladu s istinskom ljubavlju, nadvladavajući hirove našeg čangrizavog i lijenog „ja“.

Papa Franjo je napomenuo da današnja prispodoba govori i o svadbenom ruho uzvanika koje je obavezno. Nije dovoljno jednom odgovoriti na Božji poziv, reći „da“ i više ne činiti ništa drugo, nego je potrebna navika svakodnevnog življenja ljubavi. Današnji nam sveci, a posebno mnogi mučenici, pokazuju put. Oni nisu rekli prolazno „da“ ljubavi, nego su čitavim svojim životom govorili „da“ i to do samoga kraja. Ruho koje su svakodnevno nosili bilo je Isusova ljubav, „luda“ ljubav koja nas je ljubila do kraja, nudeći svoju odjeću i oprost onima koji su ga razapeli.

Papa je na kraju potaknuo da od Gospodina zatražimo milost da se svakodnevno odlučujemo odijevati u bijelo ruho, svadbeno ruho koje smo primili na krštenju, te da ga održavamo besprijekornim. A kako bismo s Gospodinom slavili svadbenu gozbu ljubavi – zaključio je Sveti Otac – prvi i odlučni korak je pristupiti Gospodinu bez straha kako bismo primili njegov oprost.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.