Čelnici crkava baltičkih zemalja nadaju se da će Papin posjet tom kraju biti ohrabrenje zemljama na sjevernoistočnom rubu Europe koje još uvijek prolaze kroz društvenu obnovu, tri desetljeća pošto su se oslobodile kontrole Sovjetskog Saveza.
I analitičari su optimistični da će dolazak najvažnijeg zapadnog crkvenog poglavara poslati poruku aktualnoj ruskoj vladi o bliskim odnosima baltičkih zemalja sa Zapadom, četiri godine nakon što je Rusija nezakonito anektirala Krim, piše časopis National Catholic Reporter.
“Papin posjet tim zemljama potvrđuje njihovu pripadnost Zapadu”, rekao je Declan Murphy, bivši tajnik Američke biskupske konferencije.
U trenutku dok Bijela kuća prijeti da će odustati od NATO saveza, Papin posjet baltičkim zemljama će “simbolično potvrditi njihove dobre odnose sa zapadnom Europom”, rekao je Murphy, osvrnuvši se na Trumpove nedavne prijetnje o izlasku iz NATO-a.
Papa Franjo će posjetiti Litvu, Latviju i Estoniju od 22. do 25. rujna. Svaka od tih zemalja na Baltičkom moru, sjeveroistočno od Poljske i zapadno od Rusije, nekoć je bila u SSSR-u, a sada je članica NATO-a.
Heather Conley iz Centra za strateške međunarodne studije kaže Trump “preispituje” vrijednosti američke vanjske politike zadnjih 70 godina.
Bilo koja riječ koju bi Papa tijekom svog posjeta mogao uputiti “u vezi sigurnosti i zaštite baltičkih zemalja”, bi bila snažna i dobrodošla, rekla je Conley.
Ovo će biti 25. Franjin inozemni posjet i bitno drugačiji od onoga u Irskoj u kolovozu.
Povratak diplomaciji i ekumenizmu
Posjet baltičkim zemljama, koje se mogu smatrati svojevrsnom “periferijom”, više će biti diplomatski i ekumenski orijentiran.
Litva, najjužnija od triju zemalja, ima oko 77 posto katoličkog stanovništva, ali u druge dvije zemlje su katolici u manjini.
U Latviji, po procjenama, ima oko 26 posto katolika, a u Estoniji ih je samo 0,5 posto u ukupnoj populaciji.
Litavski biskup Kestutis Kevalas izjavio je kako Papa svojim dolaskom “iskreno slijedi vlastite upute svećenicima da treba ići do periferije”.
Pauls Klavins, administrator katedrale svetoga Jakova u Rigi, izjavio je da će Papin posjet osnažiti odnose Latvije sa Zapadom i dati podršku malim katoličkim zajednicama.
Nada se također da će Papa podržati razgovore između suprotstavljenih proeuropskih i proruskih grupacija u zemlji. Rekao je kako su odnosi Latvije i Rusije “usijani i ispolitizirani” te da se nada da će Papa pokrenuti dijalog među različitim strankama i kulturološkim zajednicama u zemlji..
Baltičke zemlje posjetio je 1993. Ivan Pavao II., manje od dvije godine nakon raspada SSSR-a.
“Bilo je to jedinstveno iskustvo zajedništva i nadahnuća” u vrijeme kada su baltičke zemlje na vrhuncu osjećaja novostečene slobode, ali su se vremena od tada promijenila, kaže Klavins.
“Danas se ljudi suočavaju s realnostima globalne ekonomije i financijske nestabilnosti”, rekao je.
Papa će u subotu stići u Vilnius i ondje se sastati s tamošnjim državnim vrhom. Idućeg dana će u drugi po veličini litavski grad, Kaunas, gdje ga čeka misa na otvorenom.
U ponedjeljak će biti u Latviji, a dan poslije u Estoniji.
Za vrijeme četverodnevnog Papinog posjeta bit će dva ekumenska događaja, a to su molitva u Rigi 24. i susret s mladima u Tallinnu 25. rujna.
Molitva u Latviji će biti važna i za katoličko i pravoslavno stanovništvo koje je ondje skoro pa jednako podijeljeno (26 naprema 24 posto).
Ronald Roberson, član Američke biskupske konferencije, rekao je kako će molitvu biti “zanimljivo promatrati” jer je latvijska pravoslavna crkva pod jurisdikcijom ruske.
Napominjući da je Franjo bio prvi papa koji se susreo s moskovskim patrijarhom Kirillom 2016., Roberson smatra da će posjet “poboljšati situaciju” među katolicima i pravoslavcima u Latviji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
