U subotu 27. listopada s prvim projekcijama u Bistri započinje Festival domoljubnoga filma Gordan Lederer. Tim povodom portal HKV razgovarao je s direktorom Festivala Dragutinom Poturicom, predsjednikom Gradskoga odbora Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskoga rata Grada Zaprešića.
Dragutin Poturica hrvatski je branitelj, dragovoljac. Bio je pripadnik postrojba MUP-a, HV-a i HVO-a. Osim u Zaprešiću ogranak njegove udruge djeluje u Oroslavju, te u općinama Brdovec, Bistra, Gornja Stubica, Dubravica, Marija Gorica, Pušća, Luka i Jakovlje. Prije realizacije ideje filmskoga festivala njegova je udruga na terenu provela niz predavanja o temama iz Domovinskoga rata, organizirala izložbe ratnih fotografija i projekcije dokumentarnih filmova.
> Marcel Holjevac: Stazićev poučak – kad nemaš argumenata, viči ‘fašizam!’
„Okušali smo se i na međunarodnom planu suradnjom s tri srodne udruge iz Ukrajine, čiji su predstavnici ove godine došli na Dan branitelja Općine Jakovlje i Grada Oroslavja…“, govori Dragutin Poturica.
Sjedište udruge vam je u Zaprešiću. Ima li i on svoj dan branitelja?
Nema. Uputili smo zahtjev Gradu s prijedlogom da proglase Dan branitelja Grada Zaprešića. Nadamo se da će biti usvojen, budući da je zaprešićki kraj dao četrdeset i četiri poginula branitelja. Ove godine Grad Zaprešić nam je partner u realizaciji Festivala.
Odakle ideja o pokretanju Festivala domoljubnog filma?
Ideja se rodila u našoj udruzi na prethodnim iskustvima našega rada. Vidjeli smo da publika odlično reagira na našim projekcijama, da je željna domoljubnoga filmskoga sadržaja, osobito mlađi naraštaji rođeni poslije Oluje i mirne reintegracije. Osim toga, primjerice, prošle godine smo u Zaprešiću organizirali projekciju filma Svetac, zločinac i dvorske lude, redatelja Jakova Sedlara, organizirali smo i druge projekcije na lokalnoj razini, recimo, dokumentarni film „Oni su Hrvatska“ u produkciji Udruge žena Domovinskog rata iz Zadra. Na tim iskustvima ideju smo razrađivali godinu dana. Pritom smo se susreli s brojnim organizacijskim poteškoćama koje smo morali rješavati prije negoli se ozbiljno počelo raspravljati o programu, redateljima i temama. S veseljem možemo reći, sve je spremno i Festival može početi. Hvala svima koji su nas poduprli na putu od ideje do prve projekcije. Ne ću nikoga posebno isticati, da nekoga slučajno ne izostavim. Bez „vanjske“ potpore teško bismo uspjeli, uključili su se mnogi pojedinci i ustanove, čak i nositelji autorskih prava izuzetno popularne rock grupe Dire Straits, čiji je frontman Mark Knopfler veliki prijatelj Hrvatske i njezinih branitelja.
> Lažni prikaz Domovinskog rata i ‘vozač kamiona kroz Srbiju’ predstavljaju Hrvatsku u Cannesu?
Kako biste ukratko predstavili koncepciju FDF-a Gordan Lederer?
Primijetio sam na tiskovnoj konferenciji koju smo održali u povodu početka Festivala, da postoje neke nejasnoće oko toga što to znači da „Festival traje godinu dana“ i da se održava u različitim mjestima. Evo o čemu se radi. Za svaku godinu Umjetničko prosudbeno vijeće donosi Program, to jest izbor filmova koji će se u sklopu Festivala prikazivati u jednoj kalendarskoj godini. A potom Organizacijski odbor odlučuje o tome u kojim će županijama, gradovima i općinama Festival gostovati u proljetnom i jesenskom intervalu. Kako je nemoguće svaki dan imati projekciju, odlučili smo da ćemo za svaku godinu izraditi plan gostovanja. Mimo toga plana moguća su gostovanja tamo gdje će Festival biti pozvan. Dakle, pojednostavljeno rečeno, koncepcija FDF-a Gordan Lederer je zapravo – putujuće kino, ili kino u gostima.
Zašto ste se odlučili angažirati baš na području filma?
Zato jer smo prepoznali izuzetan značaj filma u suvremenoj kulturi, zato jer smo primijetili da se doma i vani pojavljuju filmovi koji prikazuju hrvatske branitelje kao zločince i kriminalce, zato jer se snimaju filmovi koji nekritički prihvaćaju mitove i dogme propalih totalitarnih režima… Ima i drugih razloga, ali ovi su bili ključan motiv, koji nas je pokrenuo u pravcu filma. I kad smo se već pokrenuli, spoznali smo da postoji cijela jedna filmska produkcija nedovoljno poznata široj kulturnoj javnosti, koja ne spada u glavnu struju hrvatske kinematografije. Na temelju te spoznaje mi smo poslije višemjesečne rasprave u našemu ogranku definirali osnovnu smjernicu Festivala – približiti nedovoljno afirmirane filmove i zapostavljene redatelje najširoj publici. Pritom su važne dvije stvari. Prva, s lokalne razine djelovanja naš Festival dobiva nacionalnu dimenziju. Drugo, publika ne će trebati kupiti ulaznicu. Festival, dakle, nema komercijalni, već primarno edukativni karakter. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje i širu potporu. Uspostavili smo kontakte s različitim ustanovama, uključujući HAVC.
> Skandalozni film iz razdoblja Hribara u HAVC-u: Lažni prikaz Domovinskog rata u programu Cannesa
Cijeli intervju može se pročitati na portalu HKV.
> Novi skandal Hribarovog HAVC-a: financirali još jedan lažni prikaz Domovinskog rata
Tekst se nastavlja ispod oglasa
