Predsjednica uputila sućut obitelji akademika Strčića: ‘Cijeli svoj radnik vijek usmjerio je proučavanju povijesti voljene Hrvatske’

Rijeka, 06.10.2015. - U sklopu manifestacije Dani europske baštine danas je u Rijeci u organizaciji Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture RH u Rijeci i Odjela za kulturu Grada Rijeke prireðen skup na kojem su predstavljeni neki od najvažnijih elemenata baštine u Rijeci poput Arheološkog parka Principij, Case Veneziane i obnove povijesnih dizala. Na fotografiji akademik Petar Strèiæ. foto HINA / Miljenko KLEPAC / mm

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uputila je sućut obitelji akademika Petra Strčića, koji je umro u nedjelju u Rijeci, u 83. godini, priopćeno je u ponedjeljak iz Ureda predsjednice Republike.

„S velikim sam žaljenjem primila vijest o smrti poštovanog akademika Petra Strčića, uglednog hrvatskog povjesničara koji se cijeli svoj profesionalni vijek usmjerio proučavanju povijesti svoga naroda i voljene Hrvatske.

Posebno područje zanimanja akademika Strčića bila je povijest Istre, Kvarnera, naših prelijepih otoka, osobito njegova rodnog Krka, kao baštinika hrvatske umjetnosti i kulture, u kojima se njegovao hrvatski identitet bez obzira na brojne povijesne mijene.

Kao ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva akademik Strčić dao je veliki doprinos razvoju struke, očuvanju i predstavljanju povijesnih dokumenata o našoj prošlosti, čime je dao golem prinos proučavanju i razumijevanju događaja iz hrvatske povijesti“, stoji u sućuti predsjednice Grabar-Kitarović obitelji akademika Strčića.

Povjesničar i arhivist akademik Petar Strčić umro je u nedjelju u 83. godini života u Rijeci, izvijestila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU).

Strčić se rodio u Krasu na otoku Krku 1936. godine. Od 1978. do 1990. bio je ravnatelj Arhiva Hrvatske, a od 1990. do 2005. upravitelj Arhiva HAZU. Također je bio profesor na fakultetima u Zagrebu, Rijeci i Puli. Za redovitog člana HAZU, u Razredu za društvene znanosti izabran je 2000. godine.

Akademik Strčić je od 2008. bio voditelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci. Uglavnom se bavio poviješću zapadnog dijela Hrvatske, posebno hrvatskim narodnim preporodom u Istri i na kvarnerskim otocima i razdobljem između dva svjetska rata.

Važnija djela su mu “Građa o talijanskoj okupaciji otoka Krka” (1970.), “Prvi tabor Hrvata Istre i Kvarnerskih otoka” (1971.), “Krk” (1978.), “Povijest Rijeke” (1988.), “Hrvatski narodni preporod” (1988.), “Hrvatski istarski trolist” (1996.), “Prva gimnazija u Rijeci” (1997.), “Županija primorsko-goranska” (1996.), “Košljun i franjevački samostan” (2001.) te “Od pape Aleksandra III. do pape Ivana Pavla II.” (2003).

Zajedno s akademikom Lujom Margetićem priredio je izdanja srednjovjekovnih Krčkoga (1988.), Senjskog (1988.) i Rapskog (2004.) statuta.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hina