Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uputila je sućut obitelji akademika Petra Strčića, koji je umro u nedjelju u Rijeci, u 83. godini, priopćeno je u ponedjeljak iz Ureda predsjednice Republike.
„S velikim sam žaljenjem primila vijest o smrti poštovanog akademika Petra Strčića, uglednog hrvatskog povjesničara koji se cijeli svoj profesionalni vijek usmjerio proučavanju povijesti svoga naroda i voljene Hrvatske.
Posebno područje zanimanja akademika Strčića bila je povijest Istre, Kvarnera, naših prelijepih otoka, osobito njegova rodnog Krka, kao baštinika hrvatske umjetnosti i kulture, u kojima se njegovao hrvatski identitet bez obzira na brojne povijesne mijene.
Kao ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva akademik Strčić dao je veliki doprinos razvoju struke, očuvanju i predstavljanju povijesnih dokumenata o našoj prošlosti, čime je dao golem prinos proučavanju i razumijevanju događaja iz hrvatske povijesti“, stoji u sućuti predsjednice Grabar-Kitarović obitelji akademika Strčića.
Povjesničar i arhivist akademik Petar Strčić umro je u nedjelju u 83. godini života u Rijeci, izvijestila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU).
Strčić se rodio u Krasu na otoku Krku 1936. godine. Od 1978. do 1990. bio je ravnatelj Arhiva Hrvatske, a od 1990. do 2005. upravitelj Arhiva HAZU. Također je bio profesor na fakultetima u Zagrebu, Rijeci i Puli. Za redovitog člana HAZU, u Razredu za društvene znanosti izabran je 2000. godine.
Akademik Strčić je od 2008. bio voditelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci. Uglavnom se bavio poviješću zapadnog dijela Hrvatske, posebno hrvatskim narodnim preporodom u Istri i na kvarnerskim otocima i razdobljem između dva svjetska rata.
Važnija djela su mu “Građa o talijanskoj okupaciji otoka Krka” (1970.), “Prvi tabor Hrvata Istre i Kvarnerskih otoka” (1971.), “Krk” (1978.), “Povijest Rijeke” (1988.), “Hrvatski narodni preporod” (1988.), “Hrvatski istarski trolist” (1996.), “Prva gimnazija u Rijeci” (1997.), “Županija primorsko-goranska” (1996.), “Košljun i franjevački samostan” (2001.) te “Od pape Aleksandra III. do pape Ivana Pavla II.” (2003).
Zajedno s akademikom Lujom Margetićem priredio je izdanja srednjovjekovnih Krčkoga (1988.), Senjskog (1988.) i Rapskog (2004.) statuta.
