Knjiga “Riječ o milosrđu” fra Darka Teperta u izdanju zagrebačke Teovizije, bit će predstavljena u četvrtak, 4. veljače 2016. godine u ckrvi sv. Franje u Zagrebu, Kaptol 9 s početkom u 19,15.
Knjigu će predstaviti fra Draženko Tomić, fra Darko Tepert, autor i Ivica Domaćinović.
Tekstove iz knjige čita Dubravko Sidor.
Najavljujući Svetu godinu milosrđa, u buli Lice milosrđa papa Franjo je ovako napisao: »Otac, ‘bogat milosrđem’ (Ef 2,4), nakon što je objavio svoje ime Mojsiju kao ‘Bog milosrdan i milostiv, spor na srdžbu, bogat ljubavlju i vjernošću’ (Izl 34,6), nije prestao obznanjivati na razne načine tijekom povijesti svoju božansku narav, stoji u uvodu knjige.
U ‘punini vremena’ (Gal 4,4), kada je sve bilo uređeno prema njegovu planu spasenja, poslao je svoga Sina rođena od Djevice Marije da na konačan način objavi svoju ljubav prema nama. Tko vidi njega, vidi Oca (usp. Iv 14,9). Isus iz Nazareta, svojom riječju, svojim djelima i cijelom svojom osobom, objavljuje Božje milosrđe« (Lice milosrđa, 1). Ovom knjigom želimo pratiti put milosrđa naznačen u papinoj buli, te slijedeći tekstove Svetoga pisma promatrati kako je Božje milosrđe objavljeno u Starom i Novom zavjetu.
Kao posebna poglavlja ponuđena su i razmišljanja nad sedam pokorničkih psalama koji su imali značajnu ulogu u duhovnosti Crkvi, kao i Psalmi hallela, to jest tri niza psalama kojima se milosrdnom Bogu daje hvala.
U tekstu slijedimo način koji se pokazao korisnim i u prethodnim knjigama: Riječ o obitelji, Riječ o vjeri i Riječ o kristoliku čovjeku. Tako, svjesni da »uvijek imamo potrebu razmatrati otajstvo milosrđa« (Lice milosrđa, 2), poglavlja ove knjige trebaju poslužiti kao pomoć za razmatranje na način lectio divina, to jest božanskoga, molitvenog čitanja Svetog pisma. Stoga je najprije potrebno staviti se u Božju prisutnost. Svako čitanje Svetog pisma zahtijeva svijest o tome da je taj tekst Božja riječ upućena meni.
Dalja priprema za čitanje zapravo je čitav život, gdje prepoznajemo Boga na djelu u njegovim stvorenjima i svakodnevnim događajima. Bliža je priprema posvješćivanje Božje blizine. Tako već u molitvenom ozračju pristupamo tekstu.
Tada valja pročitati biblijski tekst, te vidjeti koji je njegov doslovni smisao, što je biblijski pisac njime htio izreći, koji su glavni likovi, koji je tijek radnje, koja glavna misao.
Ukoliko je za čitanje predložen duži tekst, čitatelju su pruženi podaci o tome gdje se tekst može naći u Svetom pismu, dok su mu za brzo čitanje ponuđeni neki izvadci iz teksta.
Nakon teksta koji valja pročitati stavljen je pojmovnik koji nudi pojašnjenje pojedinih pojmova. U sljedećem koraku, razmatranju, čitatelj će promisliti što taj biblijski tekst govori njemu osobno, što Božja riječ od njega zahtijeva, kakvu promjenu, kakvo djelovanje. Za ovaj korak u knjižici je ponuđeno opsežno razmišljanje o biblijskim tekstovima i njihovoj primjeni u svakodnevnom životu, nakon čega su ponuđena i pitanja koja mogu pomoći u osobnom promišljanju.
Slijedi molitva, a u tom koraku odgovaramo na Božju riječ. U ovom koraku molimo Gospodina da nam pomogne izvršiti ono što on od nas traži. U knjižici je ponuđena molitva za ovaj korak, pripremljena prema tekstovima kojima se svako pojedino poglavlje bavi, no čitatelj je slobodan prilagoditi ili sastaviti vlastitu molitvu ili više molitava koje odgovaraju njegovoj vlastitoj meditaciji. U temelju bi ove molitve trabala biti zahvala.
Služi li ova knjiga za rad u biblijskim skupinama ili u drugim prilikama u kojima vjernici mogu zajednički razmišljati o Božjoj riječi i nad njom moliti, voditelj će usmjeravati hod skupine kroz ove korake, pazeći na vrijeme i određujući kad će se prijeći na sljedeći korak, no ostavljajući uvijek dovoljno prostora za osobno izražavanje utisaka i saznanja do kojih su došli pojedini članovi skupine. Prilikom rada u skupini tekst koji je ponuđen pod naslovom Razmatranje može poslužiti voditelju skupine da bi lakše usmjeravao razmišljanje i molitvu.
O fra Darku Tepertu
Fra Darko Tepert rođen je u Sisku, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Kao dijete nije bio kršten pa je postupno otkrivao vjeru. Još od osnovne škole zanimale su ga različite drevne religije, dok pred odlazak u vojsku nije počeo istraživati i kršćanstvo.
Tada je počeo čitati Sveto pismo, a za to vrijeme Bog ga je k sebi pozvao.
Upravo je druženje s Božjom riječju promjenilo njegov život, ali i život članova njegove obitelji. Kad je imao dvadeset godina zatražio je krštenje, a već s dvadeset jednom godinom krenuo je putem franjevačkog i svećeničkog poziva.
Svoju ljubav prema Svetom pismu mogao je na osobit način produbiti kad je 1996. godine, odlukom svojih poglavara, poslan na nastavak studija teologije u Jeruzalem. Nakon završene teologije, ondje je upisao i poslijediplomski studij Biblijskih znanosti i arheologije, te je 2008. godine i doktorirao s temom ‘Mojsijev zakon u Lukinu Evanđelju i Djelima apostolskim’.
Neposredno nakon povratka u domovinu počeo je predavati na Katedri Svetog pisma Starog zavjeta, Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
