U Državnom arhivu u Osijeku, u četvrtak, 7. ožujka 2019. održat će se u 16 sati susret s književnikom Hrvojem Hitrecom – razgovor o povijesnom romanu za učenike 7. i 8. razreda OŠ Franje Krežme (učenici sudionici programa kreativnog pisanja Centra izvrsnosti Osijek), a u 18 sati održat će se predstavljanje novog povijesnog romana Hrvoja Hitreca „Samo sreća, ništa drugo“.
Knjigu predstavljaju:
Hrvoje Hitrec, autor
Stjepan Bekavac, direktor nakladnika AGM d.o.o.
Dražen Kušen, ravnatelj DAOS.
Arhivski izvori u temeljima povijesnih romana: (Dražen Kušen)
Povijesni romani u svojim temeljima imaju povijesne činjenice zapisane u arhivskim izvorima, a dobar poznavatelj povijesnog konteksta, ljudske psihologije i društvenog života, uz pomoć književne mašte može šture povijesne činjenice oblikovati u neslućeno pitku povijesnu priču. Takva romansirana povijesna priča može povijest učiniti zanimljivom i intrigantnom čak i posve nezainteresiranom čitatelju.
O čemu govori roman “Samo sreća, ništa drugo”?
Romansirani životopis Nikole Zrinskog VII. (praunuka sigetskog junaka Nikole IV.), koji se oslanja na povijesne činjenice, prati život stvarnog hrvatskog dvora 17. st. od kuhinje do radionica i odgoja djece, kao i probleme s katoličkom Europom koja obećava pomoć na granicama s Osmanlijama i uglavnom zaboravlja obećanja. Nikola Zrinski VII. se za dobro hrvatskoga naroda, kao i za interese ugarske i habsburške krune, borio oružjem i diplomacijom pod svojim geslom Samo sreća, ništa drugo – prema lat. Sors bona, nihil aliud.
Hitrec se i dalje intenzivno bavi pisanjem
Hrvoje Hitrec je hrvatski književnik, romanopisac, dramski pisac, pisac za djecu, filmski i televizijski scenarist, novinar, kolumnist i političar, rođen u Zagrebu 1943. godine, dobitnik značajnih književnih nagrada: «Ksaver Šandor Gjalski», «Ivana Brlić – Mažuranić» i «Grigor Vitez». Uz brojna druga djela, najveću je popularnost postigao televizijskim serijalom Smogovci po istoimenom romanu o odrastanju djevojčica i dječaka, a kao najistaknutiji ekolog u hrvatskoj književnosti u školskoj lektiri je osobito poznat i po svome djelu Eko Eko.
Iako je od 2006. godine u mirovini i dalje se intenzivno bavi pisanjem, a posljednjih se godina posvetio povijesnom romanu. Djelima „Što Bog dade i sreća junačka” iz doba bana Josipa Jelačića (19. st.) i epistolarnom romanu „Špilberk” (18. st.) pridružuje se romansirani životopis Nikole Zrinskog Vll. (17. st.) „Samo sreća, ništa drugo“.
U profesionalnoj karijeri je bio na pozicijama glavnog urednika humorističnog lista “Kerempuh”, ravnatelja kazališta “Trešnja”, glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije i ministra informiranja u Vladi RH. Bio je dragovoljac u Domovinskom ratu, a politički se angažirao od 1990. godine kao član HDZ-a, zastupnik u Hrvatskom saboru i vijećnik u Skupštini Grada Zagreba. Član je Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog kulturnog vijeća.
