Zbornik radova o hrvatskom iseljeništvu “Hrvatski iseljenički zbornik 2016.” predstavljen je u prigodi obilježavanja 65. obljetnice Hrvatske matice iseljenika (HMI) u prostorijama HMI u Zagrebu.
Ravnatelj HMI Marin Knezović ocijenio je kako hrvatsko iseljeništvo daje važan doprinos razvoju hrvatske kulture te dodao kako zbornik HMI-ja sustavno prati rad Hrvata u inozemstvu.
Po riječima profesora na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Bože Skoke, domovina i dijaspora se slabo poznaju. Dijaspora se zanima za Hrvatsku, rekao je dodavši kako se čini da je domovina postala ravnodušna prema svojem iseljeništvu.
Ocijenio kako hrvatska dijaspora raspolaže golemim potencijalima, koji bi u znatnoj mjeri mogli pomoći domovni. Dodao je kako bi trebalo obnoviti već pokidane veze te one koje su još ostale stalno održavati.
Naglasio je kako HMI iseljenika nastoji razbijati stereotipe o hrvatskim iseljenicima te dodao kako prati iseljeničke pothvate na svim područjima života – u znanosti, kulturi i gospodarstvu.
Profesorica na Filozofskom fakultetu Marijeta Rajković Iveta istaknula je kako glavnu tematsku okosnicu ovoga trojezičnog Matičina ljetopisa čine prilozi suvremenim informacijsko komunikacijskim tehnologijama koje razvijaju novi oblik društvenosti – etničko okupljanje s interaktivnom komunikacijom u kiberprostoru.
Zbornik, kako je rekla, sadrži 32 samostalna autorska priloga na hrvatskom, engleskom i španjolskom jeziku koje su pisali renomirani autori. U njemu je osam tematskih cjelina: Znaci vremena, Kroatistički obzori, Baština, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost te Nove knjige, rekla je dodavši kako prilozi donose obilje poticajnih tema o umjetničkom stvaralaštvu naših ljudi iz prekomorskih država te europskih zemalja u kojima višestoljetno žive hrvatske manjine.
Ovogodišnji svezak Hrvatskoga iseljeničkog zbornika, istaknula je, među glavnim temama nastavio je obrađivati mogućnosti uporabe suvremenih tehnologija u nastavi materinskoga jezika i kulture izvan domovine koje prakticiraju cyber učitelji.
Podsjetila je i kako je Matičin Hrvatski internetski tečaj HIT-1 privukao polaznike iz 26 zemalja s različitih kontinenata.
Naglasila je i kako su u ovom zborniku opisani recentni uspjesi hrvatskih znanstvenika koji nakon školovanja u Hrvatskoj razvijaju svoje karijere u svjetskim središtima izvrsnosti.
Argentinska Hrvatica, etnologinja Paula Gadže podsjetila je na važnosti tradicionalne domaće hrane kod Hrvata u Argentini te naglasila kako istražuje povijest recepata i kuharica, hranu i okuse kao lijek protiv nostalgije te ulogu hrane u iskazivanju etnokulturnog identiteta.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
