Katalog “Baltazar Adam Krčelić u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) u Zagrebu” posvećen tomu hrvatskomu povjesničaru, teologu i pravniku, predstavljen je u četvrtak u Zagrebu.
Danas promoviramo bisere naše NSK, ali i cjelokupne hrvatske kulture, rekla je glavna ravnateljica NSK Tatijana Petrić dodavši kako se u ishodištu djela nalazi Krčelićeva želja iz oporuke da njegova djela budu dostupna javnosti.
Ocijenila kako su njegovi rukopisi, tiskopisi, pisma i knjige posebna vrijednost za istraživače i znanstvenike dodavši kako je Krčelić prvi otvorio vrata najveće hrvatske knjižnice svome narodu.
Povjesničarka Teodora Shek Brnardić ocijenila je kako se radi o luksuznom izdanju koje ima 668 stanica u kojem su popisana sva rukopisna djela, pisma i Krčelićeve knjige. U katalogu je objavljeno njegovih 400 pisama, napomenula je naglasivši kako je Krčelić zabilježio sva važne društvene događaje iz razdoblja svoga života.
Istaknula je i da su njegova djela važna za poznavanje tadašnjih osoba iz hrvatskoga društvenoga i političkog života.
Urednik kataloga Ivan Kosić naglasio je kako hrvatskom povjesničaru, teologu i pravniku Baltazaru Krčeliću pripada istaknuto mjesto u povijesti najveće hrvatske knjižnice. Ona ga bilježi kao prvoga koji je, oporučnim darom, knjižnici Kraljevske akademije znanosti u Zagrebu ostavio svoje knjige, rukopise, cjelokupnu ostavštinu s naznakom da bude dostupna javnosti, podsjetio je Kosić.
Baltazar Adam Krčelić (1715. – 1778.) ostao je zapisan kao prvi koji je darovao svoju cjelokupnu ostavštinu (knjige, rukopise i pisma) Kraljevskoj akademiji znanosti u Zagrebu, odnosno njezinoj knjižnici, koja je danas poznatija kao Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Krčelić je pisao na latinskome jeziku i kajkavskome narječju hrvatskoga jezika. Među rukopisima u NSK je i njegovo najvrjednije djelo “Annue sive Historia ab Anno inclusive 1748.” u kojem Krčelić opisuje političke prilike u Hrvatskoj za vrijeme vladavine Marije Terezije, a koje je poslije cenzurirano.
U rukopisu autor piše kritički o tadašnjim prvim ljudima Hrvatske. Tu je također i rukopis “De regnis Dalmatiae, Croatiae, Sclavoniae notitiae praeliminares” koji je posvećen povijesti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s posebnim osvrtom na Arpadoviće i značenje Kolomanova izbora za Hrvatsku 1012. godine.
Među tiskanim djelima tu je “Povijest stolne crkve zagrebačke Historiarum Cathedralis Ecclesiae Zagrabiensis Partis primae tomus I.” U prvome izdanju Povijest stolne crkve zagrebačke 1754. godine otisnuto je samo nekoliko primjeraka jer je ubrzo nakon početka tiskanja stigla zabrana biskupa Thauzyja. Krčelić je pripremao i drugi svezak Povijesti stolne crkve zagrebačke, no rukopis nije uspio pripremiti za objavljivanje.
