Prvi prijevod na kajkavski knjige “Mali princ” francuskoga književnika Antoinea de Saint-Exupéryja, objavljen pod nazivom “Mali kralevič”, predstavljen je u srijedu u Zagrebu.
Djelo objavljeno “z ilustracijami autora” na kajkavski su “preobrnuli” slavist Akoš Antal Dončec i hrvatski leksikograf i kajkavolog Đuro Blažeka, a na predstavljanju u Društvu hrvatskih književnika istaknuto je kako su prevoditelji nastojali sačuvati arhaične oblike, ali ipak unutar suvremenoga kajkavskog književnog jezika koji je tečan i pogodan za čitanje.
“Mali princ” nije roman za djecu, već “evanđelje 20. stoljeća”, kazao je Blažeka. “Višestruko sam tijekom prevođenja čitao ‘Maloga princa’ i mogu ustvrditi da sam ga tek sada počeo razumijevati, kada sam navršio 50 godina. To je evanđelje 20. stoljeća koje tek trebamo početi razumijevati. U filmskoj industriji paralelan je američki filmski redatelj, scenarist i producent Stanley Kubrick i njegova ‘2001: Odiseja u svemiru’, prema mnogima najveći film svih vremena”, naglasio je Blažeka.
Objašnjavajući karakteristike jezika korištenoga u prijevodu napomenuo je kako su umjesto riječi princ odabrali izraz ‘kralevič’, koji je uobičajen u kajkavštini.
“Upotrijebili smo različite arhaične jezične oblike, no vodili smo računa da ne pretjeramo jer bi u tom slučaju djelo postalo prehermetično za čitanje”, rekao je Blažeka.
Dodao je kako je takva kajkavština tečna i pogodna za čitatelje, ali i bogat izvor suvremenih mjesnih govora. Kazao je kako se nada da će ovaj prijevod biti poticaj drugima da se na kajkavski prevedu i druga svjetska djela.
Dončec pozvao čakavce da i oni prevedu ‘Malog princa’
Slavist i prevoditelj Akoš Anton Dončec rekao je kako među svjetskim prijevodima ove knjige prednjači Europa, a unutar nje najviše je prijevoda na njemački i talijanski jezik. Ustvrdivši da je hrvatski jezik jako bogat, jer ima tri sastavnice, štokavsku, kajkavsku i čakavsku, pozvao je čakavce da i oni prevedu Malog princa.
Govoreći o karakteristikama prijevoda Dončec je rekao da je ovo djelo prevedeno na međimursku ili gornju kajkavštinu. Dodao je kako je tražio prave izraze te je, primjerice, francusku riječ šampinjon, koja opisuje osornoga bogataša, preveo na vrganj koji bolje pristaje ovdašnjoj kulturi.
Urednica knjige Božica Pažur istaknula je da je suvremeni kajkavski prijevod svjetskog klasika nakladnički izazov jer je “Mali princ” uvijek izazov i malo čudo.
“Preciznom usporedbom s jednim od novijih izdanja možemo reći kako je kajkavski prijevod dosljedno vjeran originalu, ali ne i doslovan. Slijedi i ostvaruje kajkavsku sintaksu i govornu prirodnost kajkavske fraze, a u sinonimskom izboru često je približen, rekli bismo, mentalitetu, književnoj i usmenoj tradiciji”, rekla je Pažur.
“Mali kralevič” 46. je knjiga objavljena u Maloj biblioteci Ignac Kristijanović u izdanju Kajkavskoga spravišča, društva za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti. a kako je istaknula Pažur, časopis Kaj od 1968. uvelike afirmira kajkavštinu i kao prevodilački jezik.
“Kajkavska prevodilačka tradicija ima svoj višestruki kontinuitet neprekinutog slijeda tzv. starije i novije kajkavske književnosti te suvremene jezično stilske, rekli bismo svemoći kajkavštine”, rekla je.
