Knjiga „Govor Burnjega i Južnoga Primoštena“, autora Dušana Perkova, rođenog u burnjoprimoštenskom zaseoku Dragi, predstavljena je Primoštencima i drugim gostima 1. prosinca 2021. u Osnovnoj školi Primošten. Knjiga je izdana u biblioteci Skalić splitske Naklade Bošković uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.
Ovo je djelo plod višedesetljetnog rada na popisivanju, pojašnjavanju i akcentiranju tisuća riječi, a sadrži dva glavna dijela: teorijski uvod i rječnik govora. Teorijski dio opisuje gramatiku govora na svim bitnim razinama (fonetskoj, morfološkoj, sintaktičkoj i stilističkoj), a rječnik sadrži oko 4500 riječi s tumačenjima, raznim oblicima i rečeničnim primjerima. Sve su riječi, oblici, fraze, spojevi riječi i rečenice akcentirani na temelju izgovora izvornih govornika. Knjiga ima izraženu znanstvenu dimenziju za koju je, uz autora, najzaslužnija njegova mentorica – prof. dr. sc. Mira Menac-Mihalić, redovita profesorica dijalektologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i članica-suradnica HAZU-a.
Pozdravne je riječi, u ime domaćina Osnovne škole Primošten, uputila ravnateljica Mirjana Matić koja je izrazila oduševljenje posjećenošću promocije te zahvalila autoru na očuvanju izvornoga govora koji tako ostaje generacijama koje dolaze. Knjigu su, uz autora, predstavili Amalija Pancirov, profesorica hrvatskoga jezika i književnosti u primoštenskoj osnovnoj školi, dr. sc. Ivan Perkov, sociolog s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Boris Škifić, profesor hrvatskoga jezika i književnosti u splitskoj II. jezičnoj gimnaziji. Promociju je moderirala Vjera Lukavečki, autorova sumještanka, inače umirovljena pedagoginja koja je cijeli život posvetila odgoju najmlađih.
Zapis izgubljenog govora i izgubljenog vremena
Profesorica Pancirov osvrnula se na jezičnu dimenziju knjige i kao rođena Primoštenka izrazila zahvalnost autoru na zapisivanju lokalnoga idioma. Naglasila je da je knjiga zapis jednog izgubljenog govora i izgubljene epohe koji će ovako biti zabilježeni za generacije koje dolaze. „Ova je knjiga priča o zaustavljenom vremenu, iz nje se može puno naučiti, a pritom ćete se i dobro nasmijati“ – istaknula je Pancirov.
Ivan Perkov se usredotočio na važnost jezika kao ključnog simbola nacionalnog i kulturnog identiteta: „Jezik je prvi i jedini simbol koji treba pokoriti ako želite pokoriti neki narod. Nasilje nad hrvatskim jezikom u okviru Jugoslavije počelo je gotovo 40 godina prije nego su tenkovi došli u Hrvatsku. Deklaracija iz ’67. temelj je Hrvatskoga proljeća ’71., a Hrvatsko je proljeće temelj hrvatske samostalnosti ostvarene u Domovinskom ratu“- naglasio je, spomenuvši pritom i da treba s optimizmom gledati u budućnost primoštenskoga kraja i hrvatskoga jezika.
Jezik kao kulturno blago
Poznati splitski gimnazijski profesor Boris Škifić u nadahnutom je istupu iskazao divljenje nad autorovom misijom da očuva jedan djelić kulturnoga blaga. „Jezik nas je podigao na noge i od životinje pretvorio u čovjeka, prikazao nas kakvi jesmo i stvorio kakvi bismo trebali biti, spasio nas od nestajanja, opčinio ljepotom, oblikovao mudrošću, podigao iz bezdana prolaznosti. Zato jer jezik je preslik duše čovjekove, neuništiva slika njegovog stvaranja i postojanja. Postoje prometejski čarobnjaci, osluškuju, proučavaju, zapisuju zaboravljene i postojeće riječi, otimaju ih zaboravu. Oni ne pišu standard, oni pišu govore od kojih je nastao standard.“ – poentirao je.
U kulturno-umjetničkom dijelu programa sudjelovali su Ivana Prgin Horvat i Lucijan Stočić koji su izveli pjesme Mojoj majci (Ruža hrvatska) i Dalmatino povišću pritrujena, umirovljeni učitelj Ante Gašperov i Lorenta Fuštin koji su pročitali ulomke izvornoga govora, članice i članovi Udruge građana Krč koji su izveli narodnu pjesmu Dizala skuto visoko, te pomladak Udruge, primoštenske djevojčice i dječaci koji su izveli izvornu pjesmu Primoštene ne bi te volija. Autor je u završnom obraćanju zahvalio svim posjetiteljima i svima zaslužnima za objavu knjige, među kojima je posebno istaknuo don Stipu Perkova, istaknutog svećenika i kulturnog djelatnika koji desetljećima skrbi o primoštenskom kraju.
Snimka promocije dostupna je na poveznici https://www.youtube.com/watch?v=MlSirtgCjdg
Foto i video: Ivan Pancirov, portal Primošten Plus
