Pretiskano izdanje hrvatskoga prijevoda knjige publicista i političara Ive Pilara “Južnoslavensko pitanje” predstavljena je u petak u Preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu.
Knjigu su predstavili zagrebački sveučilišni profesori Slobodan Prosperov Novak, Stjepan Šterc i Ivan Bulić.
Bulić je istaknuo kako su se hrvatskim državotvornim idejama iz djela Ive Pilara nadahnjivali svi naraštaji hrvatskih političara od 1918. pa do obnove hrvatske državnosti devedesetih godina 20. stoljeća.
Pilar je autor termina “hrvatski državni i etnički prostor”, napomenuo je dodavši kako je taj prostor smjestio u srednjoeuropsko okruženje. Zato je, smatra Bulić, Pilar prvi hrvatski geopolitičar.
Po riječima prof. Šterca od 1918. pa sve do danas događaji se ponavljaju po istom predlošku onako kako ih je prikazao Pilar. “Priča o Hrvatskoj i hrvatskom državnom i etničkom prostoru danas je gotovo aktualnija nego u vrijeme rata”, napomenuo je podsjetivši na iseljavanje Hrvata aktualno na početku 20. stoljeća s jednako tragičnim razmjerima kao i danas.
Gubljenje identiteta, smatra Šterc, uz demografsko pražnjenje prostora prijetnja su da prazninu u hrvatskom državnom i etničkom prostor ispuni druga populacija.
Prosperov Novak ocijenio je kako je Pilar po svemu sudeći smaknut zbog svoje ideje o stvaranju samostalne hrvatske države. Podsjetio je i na njegovu ideju o tomu kako je samo spremnost za uspjeh temelj svakoga pa i političkoga uspjeha te dodao kako je Pilar bio svjestan zbilje da je svaka srpsko-hrvatska zajednica moguća samo na štetu Hrvata.
Knjigu “Južnoslavensko pitanje” ocijenio je jednom od tri najvažnije hrvatske knjige u 20. stoljeću. Knjiga je objavljena u Beču 1918. godine. Na hrvatski jezik preveo ju je Fedor Pucek, a objavila ju je Matica hrvatska 1943.
Pretisak prvoga hrvatskog izdanja objavljen je 1991. u Varaždinu, a devedesetih godina u Zagrebu se krenulo s objavom njegovih izabranih djela. Kritika je upozorila na stanovite nedostatke u prijevodima pa se u novom tisućljeću krenulo s ambicioznijim pothvatom kritičkoga izdanja sabranih djela.
Ivo Pilar rođen je u Zagrebu 1874., a preminuo je pod sumnjivim okolnostima 1933. Bio je pravnik i ekonomist. Živio je u BiH, a od 1920. do smrti u Zagrebu. Do jeseni 1918. zalagao se za održanje Habsburške Monarhije, ali pod uvjetom da se u državno-političkom i nacionalno-političkom smislu reformira kao trijalistička monarhija s Hrvatskom kao trećom jedinicom. U Kraljevini SHS, odnosno Jugoslaviji politički je bio progonjen.
Najvažnija su mu djela: “Secesija” “Recepcija Općeg austrijskog građanskog zakonika u BiH”, “Die südslawische Frage und der Weltkrieg” napisana pod pseudonimom L. v. Südland), “Borba za vrijednost svoga ‘ja’. Pokus filozofije slavenskog individualizma”, “Immer wieder Serbien. Jugoslawiens Schicksalstunde”napisana pod pseudonimom Florian Lichtträger.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
