Predstavljena znanstvena monografija Emilija Marina o povijest antičkog grada Murse

Foto: Getty images

Znanstvena monografija arheologa Emilija Marina, koja obrađuje povijest antičkog grada Murse na mjestu današnjeg Osijeka, predstavljena je u utorak u Zagrebu uz ocjene da se radi o iznimnom i vrhunskom djelu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Luksuzno opremljena monografija “Mursa, Hadrijanova kolonija uz limes Rimskog Carstva” (Osijek 2018), četvrto je djelo u nizu “Mursa Aeterna” Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Osijeku i pet sunakladnika. Na 300 stranica velikog formata kroz devet cjelina dvojezično govori o zemljopisu Murse, daje sliku grada, predstavlja rimske bogove, opisuje kršćanske aspekte Murse, zatim bitku za carstvo, njezine stanovnike, ulogu Murse u sustavu drugih gradova i putova, te njezino propadanje i oživljavanje kroz znanstvena istraživanja.

Urednik akademik Andrija Mutnjaković kazao je da su u zavodu zaključili da je potrebno valorizirati cjelovitu povijest Osijeka te potaknuli Marina da obradi povijest antičke Murse kao važne poveznice između Istoka i Zapada

Rezultati istraživanja, nada se, omogućili bi da se Osijek predloži za upis na UNESCO-v popis baštine čovječanstva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Đakovačko-osječki nadbiskup metropolit u miru Marin Srakić osvrćući se na nedovoljno poznavanje antičke povijesti Osijeka kazao je da u aktualni naslov tamošnje biskupije nije ušlo ime Murse nego Osijeka jer se ne zna ime nijednog ortodoksnog biskupa Murse.

Predsjednik Znanstvenog vijeća za antropologijska istraživanja HAZU Pavao Rudan ocijenio je da se radi o veličanstvenom djelu znanstvene publicistike, te da je to prvi put da HAZU objavljuje knjigu francuskog akademika. Naime, Marin je, uz ino, član Francuske akademije znanosti i umjetnosti.

Rudan je kazao da je Mursa životno djelo autora u koje je ugradio sva svoja prethodno stečena znanja i iskustva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izrazio je očekivanje da će sada “čovjek, prostor i vrijeme rimske Murse bit zanimljivi ne samo znanstvenicima, koji se bave sustavom rimskog graničnog područja (limes), u okviru zemljopisnih datosti Rimskog carstva od Britanije do Dunava, ne samo epigrafičarima, koji će otkriti specifičnosti latinske jezične manifestacije u ovom panonskom gradu, ne samo povjesničarima Crkve, koji će u novom svjetlu doživjeti mursijskog biskupa Valensa, ne samo hodolozima, koji istražuju hodočasničke postaje od Galije do Jeruzalema, ne samo arheolozima, koji na terenu ili u muzejima istražuju spomenike Murse, već i žiteljima današnjeg Osijeka”.

Akademik Rajko Bratož iz Slovenske akademije znanosti i umjetnosti kazao je da je knjiga primjer totalne povijesti, jer je uključila sve raspoložive izvore, ne samo antičke, već i srednjovjekovne i novovjekovne, te smatra da je to odlično sintetsko znanstveno djelo, jasnog jezičnog izraza, rezultat iznimne autorove erudicije na različitim područjima znanosti o starom vijeku, te izvrsnog poznavanja velikih, a i vrlo udaljenih dijelova Rimskog carstva.

Posebno je istaknuo važnost dva poglavlja, onih o kršćanstvu i o bitkama za carstvo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Akademik Mladen Obad Šćitaroci naglasio je probleme s kojima se suočava istraživanje područja na kojima nisu ostali arheološki nalazi, te dodao da je Marin poduzeo multidisciplinarno istraživanje kasnog antičkog doba – ljudi, načina života i rada – načinivši otvorenu knjigu koja poziva na nastavak multidisciplinarnih istraživanja. On je izrazio nad da će ta knjiga biti poticaj za druge gradova koji nemaju arheološke ostatke da postanu antički baštinici.

U knjizi se ističe da je rad Matije Petra Katančića s kraja 18. stoljeća najstarija znanstvena rasprava o sudbini Murse koja je nestala tijekom kasne antike, a pojam Mursa rediviva vezan za ime Josipa Jurja Strossmayera.

Grad je to koji svojim značenjem nadilazi vlastitu spomeničku baštinu, koju marnim radom otkrivaju arheolozi i povjesničari, napisao je Marin.

Smatra se da je Mursa bila grad četvrtastog oblika na području današnjeg Osijeka, s kućama od opeke i ulicama popločanim opekama i kamenom, da je zauzimala gotovo 80 hektara i da ju je naseljavalo do sedam tisuća ljudi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Arheolozi su posljednjih godina utvrdili da su otkrili zapadni obrambeni sustav Murse ali i istočnu granicu grada, te mjesto na kojem se mogao nalaziti važan most preko Drave.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.