Istaknuta hrvatska muzikologinja Eva Sedak preminula je u četvrtak, 2. ožujka u 79. godini, priopćilo je Hrvatsko društvo skladatelja (HDS).
Eva Sedak svojim je iscrpnim i ustrajnim radom zadužila hrvatsku muzikologiju i glazbu, intenzivno proučavajući i domaćoj i međunarodnoj javnosti otkrivajući mnogobrojne opuse hrvatskih skladatelja 20. stoljeća te stavljajući ih u kontekst europske i svjetske suvremene glazbene scene, ističu iz HDS-a.
Njezin će utjecaj ostati zauvijek prisutan u hrvatskom glazbenom životu i kroz njezine bivše studente – kao profesorica na Muzičkoj akademiji u Zagrebu odgojila je niz generacija muzikologa, potičući ih na kritičko promišljanje i istraživanje, ostajući im svojim beskompromisnim i odlučnim pristupom zauvijek uzorom, dodaju.
Glazbeno školovanje počela je u Glazbenoj školi Pavao Markovac, a nastavila privatno kod prof. Ladislava Šabana. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu studira na Odjelu za historiju muzike i diplomira 1963. godine. Na istoj ustanovi 1982. godine stječe stupanj magistra muzikoloških znanosti, a 1986. na Filozofskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu brani disertaciju pod naslovom Josip Štolcer Slavenski — skladatelj prijelaza, stekavši znanstveni stupanj doktora društveno– humanističkih znanosti iz područja filologije.
Od 1961. do 1993. zaposlena je na Hrvatskom radiju (Radio Zagrebu) kao glazbena kritičarka, urednica Trećeg programa, glavna i odgovorna urednica Glazbenog programa i direktorica Glazbene proizvodnje. Od 1981. bila je honorarna asistentica, od 1987. honorarna docentica, a od 1993. honorarna izvanredna profesorica na Odjelu za muzikologiju i glazbenu publicistiku Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Od 1994. stalna je izvanredna profesorica na istom Odjelu, te do 1998. njegova pročelnica i voditeljica Zavoda za sistematsku muzikologiju, od 2000. do umirovljenja 2008. u zvanju redovitog profesora.
Od 1996. do 2001. nositeljica je predmeta Povijest glazbe na Pedagoškom fakultetu u Puli, Sveučilišta u Rijeci. Pozvana predavanja održala je na Karlovom univerzitetu u Pragu (1967.), na Ljetnim tečajevima u Darmstadtu (1988.), u Stuttgartu (1982.), Berlinu (1983.) i Kölnu (1984.).
Od 1980. do 1989. voditeljica je projekta Istraživanje hrvatske glazbe dvadesetog stoljeća Muzikološkog zavoda Muzičke akademije, a nakon 1983. Zavoda za muzikološka istraživanja IC JAZU. Osnivačica je (1988.) i voditeljica Muzikološke sekcije Hrvatskog glazbenog zavoda, od 1990. članica je Ravnateljstva HGZ–a, od 1993. njegova tajnica, a od 2003. potpredsjednica HGZ–a. Od 1998. do 2004. nositeljica je projekta Povijest hrvatske glazbe dvadesetog stoljeća pri Zavodu za sistematsku muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, prijavljenog kod Ministarstva znanosti Republike Hrvatske. Od 2008. voditeljica je višegodišnjeg istraživačko–izdavačkog projekta Hrvatskoga glazbenog zavoda Sabrana djela Blagoja Berse u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu te uz potporu Ministarstva kulture RH i Gradskog ureda za kulturu.
Od 1965. do 1989. surađuje s Muzičkim biennalom Zagreb na različitim funkcijama unutar programskih i izvršnih odbora, te kao urednik biennalskih izdanja. Bila je članica Međunarodnog muzikološkog društva i Hrvatskog društva skladatelja, te suosnivačica (1992.) Hrvatskog muzikološkog društva i članica njegova Upravnog odbora do 1997. godine. Bila je članica Upravnog odbora Fonda Lovro & Lilly Matačić, Upravnog odbora Fonda Stjepan Šulek, te do 2013. Upravnog odbora Hrvatske glazbene mladeži.
Od 2008. godine bila je članica-suradnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Bila je suradnica međunarodnih glazbenih enciklopedija Grove’s Dictionary of Music and Musicians (V. Britanija) i Musik in Geschichte und Gegenwart (Njemačka), Hrvatske enciklopedije i Hrvatskog leksikona te međunarodnog projekta Musikerbriefe als Spiegel überregionaler Kulturbeziehungen in Mittel–und Osteuropa pri Institutu za muzikologiju Sveučilišta u Leipzigu.
Dodijeljena joj je nagrada Josip Andreis Hrvatskog društva skladatelja (1984. te 2010. godine s Nadom Bezić) te Odličje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića (2001.).