Prirodoslovni muzej u Metkoviću dobiva novi stalni postav Ornitološke zbirke

Novi stalni postav Ornitološke zbirke Prirodoslovnoga muzeja u Metkoviću, jedne od najvećih u Europi, koji će uz geološku prošlost i povijest poznavanja prirode prikazivati bujnost života neretvanske delte, bit će otvoren u zgradi nekadašnje Duhanske stanice “Vaga” u petak, 17. srpnja, izvijestilo je Ministarstvo kulture.

Muzej će otvoriti ministar kulture Berislav Šipuš, a novi će postav tom prigodom predstaviti ravnateljica Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja iz Zagreba Tatjana Vlahović, dok će o povijesti Ornitološke zbirke govoriti ravnateljica Prirodoslovnog muzeja Metković Ivana Baće.

Ornitološka zbirka Prirodoslovnog muzeja Metković formirana je zaslugom ornitologa iz Zagreba Dragutina Rucnera i Lovačkog društva Metković, a prvi je put za javnost otvorena 1952. godine.

Riječ je o jednoj od najvećih ornitoloških zbirki u Europi u kojoj se nalazi 368 preparata, među kojima su primjerci gotovo svih vrsta do sada zabilježenih na području Neretve.

Ornitološka zbirka zauzet će, prema projektnom rješenju arhitekta Gorana Rake, više od 700 četvornih metara nekadašnje Duhanske stanice “Vaga” u kojoj je smještena i Gradska knjižnica Metković, a novi stalni postav prikazivat će, uz geološku prošlost i povijest poznavanja prirode i nastanka muzeja, bujnost života neretvanske delte.

Kroz devet cjelina predstavit će se bilje i životinje različitih staništa delte Neretve (rijeka, močvara i šumaraka, makija, travnjaka, stijena i točila, špilja).

Postav u obliku diorama prikazuje do sada prikupljene i za prezentiranje pripremljene ptičje primjerke, dok su prikazi odabranih prirodnih staništa obogaćeni ostalim životinjskim i biljnim vrstama.

Autor koncepcije novog postava je Nikola Tvrtković, a recenziju potpisuju Žarka Vujić s Katedre za muzeologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu i Vlasta Tutiš sa Zavoda za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Autorica likovnog postava je dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović, u suradnji s Goranom Rakom i Radionicom arhitekture d.o.o.

Provedbu postava koordinirala je dr. sc. Iva Mihoci. Autori geološke cjeline stalnog postava su Tatjana Vlahović, Dragan Bukovec i Ivan Razum, a biološke cjeline Iva Mihoci, Irena Grbac, Vesna Štamol, Martina Šašić Kljajo, Eduard Kletečki, Darija Ćaleta, Petar Crnčan, Branko Jalžić i Bariša Ilić, dok su preparate životinja izradili pokojni Dragutin Rucner, Zlatko Godec, Iva Mihoci i Mladen Kučinić.

Dovršenjem novog stalnog postava Prirodoslovnog muzeja Metković, ističu iz Ministarstva kulture, potvrđuje se da muzejsko-galerijska djelatnost u Hrvatskoj slijedi suvremene muzeološke tendencije te da se sa svakim novim stalnim postavom ostvaruju značajni pomaci u prezentaciji, valorizaciji i promicanju hrvatske kulturne baštine. Novi stalni postav Prirodoslovnog muzeja Metković, ističe se u priopćenju Ministarstva kulture, zasigurno će biti dodatan poticaj za istraživanje ptičjeg svijeta na terenu.

Ministarstvo kulture je u razdoblju od 2010. do 2015. godine financiralo obnovu zgrade, primjera dobro očuvane industrijske arhitekture, u kojoj su smještene Gradska knjižnica Metković i Prirodoslovni muzej Metković u iznosu od 24 milijuna kuna, od čega je za novi stalni postav izdvojeno 7,5 milijuna kuna.

Od Katonovih opisa Neretve do opsežnih istraživanja ptica toga kraja

Donji tok i ušće rijeke Neretve, uz druga slična ušća, poput egipatskog Nila ili talijanske rijeke Po, spada u biološki osobito bogata i zanimljiva područja Sredozemlja, podsjećaju iz Ministarstva. Već je rimski geograf Katon zapazio riblje bogatstvo Neretve koju opisuje kao “… magnum, pulchrum, pisculentum…”, a glasoviti talijanski liječnik Giuseppe Pujati u svome djelu “De morbo Naroniano tractatus” tiskanom 1747. godine bilježi da Neretva, uz bolesti karakteristične za močvarna područja, obiluje i pticama.

Talijanski liječnik Francesco Lanza 1842. godine u opsežnom radu “Saggio storico statistico-medico sopra l’antica citta di Narona e lo stato presente del suo territorio corredato di alcune inedite antiche iscrizioni e di una carta topografica litografata” objavljuje prvi cjelovitiji popis ptica Neretve u kojem je zabilježio ukupno 215 različitih vrsta.

Godine 1947. u Metkoviću je, u sklopu istraživanja ptica Hrvatske, boravio ornitolog Antun Maštrović, osnivač i prvi upravitelj Ornitološkoga zavoda u Zagrebu. Nakon njegova razgovora s članovima Uprave metkovskoga Lovačkog društva Ivicom Gluščevićem i Marijom Verajom, odlučeno je da metkovski lovci pomognu u istraživanju ptica, a da zauzvrat Ornitološki zavod obnovi i nadopuni preparate tadašnje male i loše održavane lovačke zbirke. Nakon Maštrovićeve smrti, dogovor o istraživanjima te nadopuni i obnovi ornitoloških preparata podržao je tadašnji preparator Zavoda Dragutin Rucner.

Dragutin Rucner ptice Neretve počeo je istraživati već ujesen 1947. godine. S vremenom je obnova preparata prerasla u stvaranje zbirke svih ptica koje su živjele ili povremeno boravile u dolini Neretve. Tako je ugledni hrvatski ornitolog Dragutin Rucner (1910.–1996.) postao osnivač Zbirke i preparator koji je izradio gotovo sve izložene preparate ptica. Uz Rucnera, koji je za Zbirku do 1966. godine sam ulovio 40 ptica, ptice su većinom darovali lovci Lovačkoga društva Metković.

Godine 1952. Zbirka je otvorena za lovce i druge posjetitelje, a 1969. prenesena je u prostorije u prizemlju zgrade današnje Gradske uprave, koju je projektirao zagrebački arhitekt Aleksandar Freudenreich. Tada je Zbirka uređena te službeno i svečano otvorena za javnost.

Istodobno sa stvaranjem metkovske Ornitološke zbirke od 1948. do 1952. godine, Dragutin Rucner preparirao je i ptice za Znanstvenu zbirku Ornitološkog zavoda u Zagrebu, koji je danas pod upravom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

U toj zbirci čuva se 386 ptičjih svlakova (ispunjenih koža s perjem) koje je on prikupio na području Neretve. Tih godina, na samome ušću Neretve, ptice je za Ornitološki zavod prikupljao i Konstantin Igalfy, koji je sakupio 466 primjeraka, a još od 1947. postoje i 23 svlaka koja je prikupio Maštrović. Tako se u Znanstvenoj zbirci Zavoda za ornitologiju HAZU danas čuva čak 875 svlakova s ovog područja i to je najvrednija znanstvena ornitološka dokumentacija delte Neretve.

Svoje djelovanje i stručni rad na Zbirci u Metkoviću Dragutin Rucner opisao je u knjizi “O životu ptica u dolini Neretve”, objavljenoj 1993. godine, u kojoj navodi da će se “prvi posjet pretvoriti u opsežna istraživanja ptica tog jedinstvenog kraja”.

Surađujući s državnim institucijama za zaštitu prirode, Rucner je svojim terenskim istraživanjima znatno pridonio zakonskoj zaštiti te proglašenju nekoliko ornitoloških rezervata u Hrvatskoj.

Uz velik broj znanstvenih radova koje objavljuje u Larusu, časopisu Zavoda za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kao i u inozemnim ornitološkim časopisima, bio je dugogodišnji suradnik Prirode, Lovačkog vjesnika, Lovačke revije, Otkrića i drugih časopisa.