Kritička retrospektiva Milene Lah, međunarodno priznate i osebujne kiparice polovine 20. stoljeća, otvara se u utorak, 18. studenog u zagrebačkoj Modernoj galeriji, gdje će se izložiti više od 150 radova u svim materijalima i tehnikama u kojima je stvarala tijekom svoje pedesetogodišnje karijere, a koji su za izložbu restaurirani i spašeni od propadanja.
Ponosni smo što je izložbi prethodio ogroman i zahtjevan restauratorski rad, s obzirom na to da je stjecajem okolnosti, nevolja i nestašice novaca građa bila čuvana u njezinu atelieru koji je razoren i u groznom stanju, pa su skulpture pretrpjele znatna oštećenja, a velebitski ciklus je bio potpuno uništen, rekla je ravnateljica Moderne galerije Biserka Rauter Plančić, urednica kataloga i autorica likovnog postava na konferenciji za novinare, zahvalivši restauratorima na “lavovskom dijelu posla restauracije izložbene građe”.
Najavila je da će se Moderna galerija nakon izložbe potruditi pronaći primjereni dom za trajni smještaj stvaralaštva te kiparske, kreativne i umjetničke veličine, “ne samo u korpusu skulpture 20. stoljeća u Hrvatskoj, nego po svom habitusu, credu i golemom opusu skulptura i crteža te javne plastike, koja dosad nije bila ovako sveobuhvatno i cjelovito predstavljena”.
Branko Franceschi, autor izložbe, tekstova u katalogu i likovnog postava objasnio je kako se naslov izložbe “Sjaju sjaj” odnosi se na citat Milene Lah, koja je smatrala da je uloga čovjeka, a posebice umjetnika, u kozmičkom poretku stvari koji je nju jedini zanimao, da kao jedina misaona bića u tom kozmosu imaju obvezu dodati mu njegov sjaj. Izložbom smo nastojali vratiti sjaj tom sjaju koji je Lah tijekom svoje pedesetogodišnje karijere tako nesebično davala svima nama, naglasio je.
Po njegovim riječima, za razliku od dosadašnjih pregleda njezina rada odlučio je predstaviti cijeli opus, uključivši crtački i slikarski koji je uvijek bio u koleraciji s kiparstvom kao njezinom primarnom umjetničkom disciplinom, no smatra da će se posjetitelji retrospektive uvjeriti kako je riječ o dva jednako snažna i vrijedna ciklusa.
Njezine skulpture izložene u javnom prostoru, a riječ je 400 tona skulpture diljem Europe, Franceschi je ocijenio “titanskim segmentom njezina opusa”, koji će se dijelom predstaviti fotografskim uvećanjima. Nije mi jasno kada je ona vremenski, fizički i mentalno smogla snage sve to proizvesti, imala je energije i hrabrosti suočiti se s blokovima kamena teškim 18 tona u koje bi uklesala ono što je trajni motiv njezina stvaralaštva – kretanje, let, misao i pamćenje, sve ono što je najmanje povezano s tom materijom, ocijenio je.
Uvodno se u ovalnom prostoru galerije s djelima iz četiri ciklusa rekreira ‘osjećaj čarolije’ koji je Fraceschi doživio kao mladi kustos u njezinom atelieru, u dužem krilu galerije predstavljen je dio opusa koji je figurativan i čiji je motiv ljudski lik, od prvih skulptura iz pedesetih godina, a u drugom dio opusa koji je najbliži apstrakciji, te jedan od posljednjih ciklusa “Svetost gradova”, s radovima u keramici posvećenima ratnoj Hrvatskoj, posebice Vukovaru.
Milena Lah je 1949. završila Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu 1949., bila je član majstorske radionice Vanje Radauša, a od 1963. je članica brojnih međunarodnih kiparskih simpozija na kojima ostvaruje kiparska djela u kamenu i drvu i boravila je na mnogim studijskim putovanjima, od Pariza, Beča i Londona do Pekinga.
Uz skulpture, crteže i slike Milene Lah (1920.-2003.), nastale od 1953. pa skoro sve do njezine smrti, izložit će se tekstovi i bilješke o kiparstvu koje je objavljivala u katalozima i tisku, a prikazat će se i dokumentarni film o njoj Bogdana Žižića. Djela su dobivena su iz fundusa Moderne galerije i Gliptoteke HAZU, no većina ih je iz vlasništva Igora Laha, kiparičina sin i skrbnika njezine ostavštine, koji je kao ponajbolji poznavatelj tog opusa bio savjetnik na izložbi, a bit će dostupan za vodstvo po izložbi, koja će biti otvorena do 14. prosinca.
