Međunarodna znanstveno-kulturna manifestacija Dani Frane Petrića otvorena je u Cresu u ponedjeljak prvim međunarodnim interdisciplinarnim simpozijem “Filozofija i ekonomija”.
Dani Frane Petrića održavaju 26. godina zaredom u organizaciji Hrvatskoga filozofskog društva, a ovogodišnji pokrovitelji su predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Primorsko-goranska županija.
Na otvorenju skupa govorili su predsjednik Hrvatskoga filozofskog društva i predsjednik Organizacijskog odbora Dana Frane Petrića Zdravko Radman, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Ivana Franić, creski gradonačelnik Kristijan Jurjako, predstavnik Primorsko-goranske županije Đanino Sučić i drugi.
Međunarodni interdisciplinarni simpozij “Filozofija i ekonomija” traje do 27. rujna, a propitivat će za važnost ekonomije za život pojedinaca i ljudskih zajednica te posebna pitanja vezana za ekonomiju, uključujući i ona sasvim aktualna u dijalogu znanstvenika različitih usmjerenja, od filozofije, teologije, psihologije, pedagogije, mediologije, teorije književnosti i teologije, preko ekonomije, sociologije, prava i politologije, do prirodnih, biomedicinskih i tehničkih znanosti te znanosti vezanih uz okoliš.
Na simpoziju će se izložiti više od 70 referata. Raznolikost tema i pristupa, ocjenjuju organizatori, “potvrđuje interdisciplinarnu i pluriperspektivnu orijentaciju Dana Frane Petrića te nastojanje da ta manifestacija bude mjesto dijaloga o najvažnijim pitanjima suvremenog svijeta”.
Nakon otvorenja predavanja su održali Predrag Čičovački, profesor na američkome koledžu “Holy Cross” s temom “Ekonomija i vrijednosti” i Alpar Lošonc, profesor na Fakultetu tehničkih znanosti Sveučilišta u Novom Sadu o mogućnostima kritičkog znanja o kapitalizmu te konfliktu između ekonomije i filozofije.
Program Dana Frane Petrića nastavlja se međunarodnim simpozijem “Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu”. Od 27. do 30. rujna mnogi će znanstvenici – filozofi, teolozi, povjesničari i fizičari izložiti dvadesetak referata. Simpozij se sastoji od tri skupa – prvoga koji je posvećen velikome hrvatskom znanstveniku Faustu Vrančiću u povodu 400. godišnjice njegove smrti, drugoga s temom “S Petrićem u fokusu”, koji se bavi istraživanjem života i djela Frane Petrića, te završnog skupa “Hrvatska filozofija u prošlosti i sadašnjosti”.
U sklopu Dana Frane Petrića održava se projekt popularizacije znanosti “Znanstveni inkubator: trening za znanstvena istraživanja”, ove godine peti put zaredom. Začetnici i provoditelji projekta su Hrvatsko filozofsko društvo, Hrvatsko bioetičko društvo i Udruga “Mala filozofija”, a svrha je srednjoškolcima “približiti način rada na znanstvenim istraživanjima i upoznati ih s osnovnim elementima takvog istraživanja, metodama rada i načelima znanstvene čestitosti. Projektom se naglašava interdisciplinarni i pluriperspektivni pristup problemima, osvještava važnost njihova kritičkoga promišljanja te promiču inovativni načini rješavanja znanstvenih izazova”.
Središnja tema ovogodišnjega “Znanstvenog inkubatora” jest “Putem znanosti do održivog turizma”. U programu sudjeluje šesnaest učenika iz četiriju hrvatskih srednjih škola (Cres, Zadar, Split i Križevci). Oni će u petak, 30. rujna predstaviti svoja istraživanja na kojima su, uz pomoć mentora, radili 2016. i 2017. godine. Osim toga, imat će priliku sudjelovati u radu simpozija” Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu”, koji se istodobno održava, te u drugim programima.
U popratnim događajima su predstavljanja knjiga, radionice te okrugli stol “Aktualnost Marxove misli”. Na 26. danima Frane Petrića sudjeluje oko stotinu znanstvenika i srednjoškolskih učenika iz 11 zemalja (Bosna i Hercegovina, Bugarska, Finska, Hrvatska, Kanada, Kosovo, Njemačka, Sjedinjene Američke Države, Slovenija, Srbija, Velika Britanija).
Filozof i polihistor Frane Petrić rodio se u Cresu 1528., a umro je u Rimu 1597. S deset godina otišao je iz Cresa, a u Italiji i Njemačkoj studirao je filozofiju i matematiku. Predavao je filozofiju na sveučilištima u Ferrari i Rimu.
Ostavio je mnoga pisana djela, među kojima se posebice ističe kapitalno djelo “Nova sveopća filozofija” u kojemu izlaže vlastitu originalnu prirodno-filozofijsku sliku svijeta, ugrađujući elemente različitih struja, mišljenja, filozofsko-teoloških, metafizičkih i znanstvenih spekulacija. Njegove filozofske ideje preuzeli su veliki mislioci kao što su Giordano Bruno, Isaac Newton i Rene Descartes.
Petrić se bavio i muzikologijom, književnom teorijom, teorijom jezika i procesa razumijevanja, fizikom i drugim znanstvenim disciplinama.