Što je Pesah – blagdan kojim Židovi slave bijeg iz egipatskog ropstva?

Foto: Snimka zaslona

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uputio je čestitke prigodom blagdana Pashe predsjedniku Koordinacije Židovskih općina u Republici Hrvatskoj prof. dr. sc. Ognjenu Krausu, rabinu Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj dr. Kotelu Da Donu te svim članovima zajednice, kao i svim članovima Židovske općine u Zagrebu te rabinu Židovske općine u Zagrebu Lucianu Moši Preleviću i svim članovima zajednice.

Što je Pesah?

I dok se kršćani Zapada pripremaju za Uskrs, Židovima je počeo Pesah – osmodnevni blagdan koji obilježava izlazak iz egipatskog ropstva, trenutak kada su postali slobodni.

Pesah je blagdan kojim židovski narod slavi izlazak iz egipatskog ropstva. Riječ “Pasha” izvedena je iz hebrejske riječi pesah, koja znači “prolazak”.

Prema pisanju Starog zavjeta, Bog je Egipćane kaznio zbog potlačivanja Židova tako što im je ubio sve prvorođene sinove. A Židove je, pak, uputio da vrata svojih kuća obilježe krvlju janjeta. Tako su židovski prvorođenci ostali pošteđeni. Nakon te Božje osvetničke akcije, egipatski faraon im je dopustio da napuste njegovo kraljevstvo.

Uslijedio je izlazak Izraelaca iz Egipta, što se, prema grčkoj riječi za “izlazak”, naziva još i “egzodus” (Exodus). Druga knjiga Mojsijeva, u kojoj je opisana ta priča, također se zove “Knjiga Izlaska”. Zbog naglog izlaska iz Egipta Izraelci su uspjeli sa sobom ponijeti samo beskvasni kruh. I upravo zbog toga se na Pashu jede samo beskvasni kruh. Sve kvasno – jela ili proizvodi koji sadrže pšenicu, ječam, zob, raž, krupnik ili njihovi srodnici – je hamec: zabranjeno za Pesah.

Foto: GettyImages

Blagdan počinje seder večerom

Cilj blagdana je prenošenje židovske tradicije s najstarijih na najmlađe.

Glavno je obilježje blagdana žrtvovanje pashalnoga janjeta u hramu (nakon razorenja hrama 70. god. samo kod Samarijanaca) te blagovanje beskvasnoga kruha (maca), od čega potječe naziv Blagdan beskvasnih kruhova, na obiteljskim gozbama gdje su tumačeni događaji iz Knjige izlaska vezani uz oslobođenje iz egipatskoga sužanjstva. Slavi se 14/15. nisana (prvi proljetni puni mjesec) (ožujak–travanj) i traje u Izraelu sedam, a u dijaspori osam dana.

Sam obred-sedar pashalne večere je veoma bogat. Ima četrnaest činova. Počinje posvetom prve čaše, molitvom i zahvalom; slijedi prvo pranje ruku i zatim se na stol stavljaju tri velika beskvasna kruha, jedan iznad drugoga, tvrdo kuhano jaje (inače je jaje simbol života, ali tvrdo kuhano znak je ropstva), celer, salata i umak-haroset (od jabuka, oraha, cimeta i vina), proljetni plodovi, sol, ocat ili sol i limun, znak suza hebrejskih majki radi ubijene djece. Sve završava molitvom i željom: “Do godine u Jeruzalem!”

Što Židovi slave na blagdan Pashe a za kršćane ima veliko značenje?

Židovska pasha je spomen izbavljenja iz egipatskog ropstva i iz svih tlačenja kojima je izraelski narod kroz svoju dugu povijest bio izložen, do holokausta u Drugom svjetskom ratu, ali ujedno je i nada u budućnost, u punu slobodu i blagostanje. Kršćanska pasha-Vazam utemeljena je na Posljednjoj večeri. Ona je spomen onog što se već ostvarilo u Isusu Kristu, a u liturgijskom slavlju se uprisutnjuje. Krist je ostvario istinsko duhovno oslobođenje kroz svoju smrt i uskrsnuće, od ropstva dubljeg i korjenitog, a to je od grijeha i smrti, i otvorio nam beskrajna obzorja svjetla i nade. Konačno puno oslobođenje očekujemo u njegovu drugom slavnom dolasku, na svršetku svijeta. Ali ono je već u nama prisutno.

Židovska pasha se slavi samo jednom u godini. Kršćani slave svoju pashu svaki dan, po uzoru prve kršćanske zajednice koja je dnevno “lomila kruh”, to jest slavila euharistiju, po “kućama” (Dj 2, 46). No posebno se slavi nedjeljama kojima se proslavlja onaj “prvi dan” novog stvaranja u koji je Isus Krist slavno uskrsnuo iz groba.

Židovska pasha je ograničena samo na jedan narod, izraelski, dok kršćanska pasha zahvaća sve narode svijeta, svih vremena i prostora. Svi se moraju osjetiti kao jedno, kao zajednica u Trojedinom Bogu, gdje nestaju sve razlike: narodne, rasne, spolne, u dobi, položaja, društvenog stanja, piše veritas.hr.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr