Sveti Ivan Pavao II. – niti jedan se papa nije susreo s tolikim brojem ljudi

Spomendan svetog Ivana Pavla II. slavi se 22. listopada, na dan kada je održao prvu Svetu Misu kao papa.

O velikom Ivanu Pavlu II. mnogo se zna, ali malo je poznato da su se mnoga čuda dogodila po njegovoj molitvi i zagovoru.

Ovo je 10 možda najpoznatijih čuda po zagovoru velikog pape:

ANGELA BARONNI iz Kanade susrela se s Ivanom Pavlom II 2002. godine. Bolovala je od karcinoma koštane srži. Papa je molio nad njom, položio ruku na njezinu glavu i učinio znak križa. Ustala je iz kolica, a njen liječnik potvrdio je kako je potpuno zdrava, piše medjugorje-info.com

JOHN PAUL LIEO imao je šest godina u trenutku smrti pape Wojtyle. Roditelji malog Johna nisu mogli imati djece. Gospođa Lieo pobacila je tri puta. Odlučili su ići u Rim na audijenciju kod pape. Johnova majka Svetom je Ocu opisala svoj problem. Papa joj je tada rekao da će imati sinčića. Potom je napravio znak križa. Gospođa Lieo za devet mjeseci rodila je Johna Paula.

EMIL BARBAR rodio se s moždanom paralizom. Liječnici su roditelje upozorili da će dječak cijeli život biti vezan za kolica. Majka ga je povela u Rim. Bili su u grupi ljudi s posebnim potrebama na Trgu Svetog Petra. Vidjevši papu, Emil je povikao: “Pogledajte ovamo!”. Papa ga je uhvatio za glavu i poljubio te rekao neka posjete Lourdes. Majka i sin otputovali su u francusko svetište. Nakon povratka kući Emil je prohodao. Danas ima 29 godina i apsolvent je prava.

KARDINAL FRANCESCO MARCHISANO, arhiprezbiter Bazilike svetog Petra, povjerio se kako je jednom davno izgubio glas, a zatim mu se glas uz papinu pomoć vratio. Sveti Otac Ivan Pavao dodirnuo mu je grlo, a kardinal je progovorio.

MARY MULLIGAN 1979. godine sa svojom bolesnom kćeri čekala je dolazak Svetog Oca u Irsku. Djevojčica je imala bolesne bubrege, a liječnici su tvrdili da će umrijeti. Roditelji su stali u red i, ugledavši papu, pokazali su mu djevojčicu. Sveti Otac ju je pogladio. Djevojčica je ubrzo ozdravila.

TIBOR ULJACKI iz Bratislave u Slovačkoj zamolio je papu u rujnu 2003. na audijenciji da moli za ozdravljenje njegove djevojčice (12) oboljele od leukemije. Poslije nekog vremena djevojčica je ozdravila.

HERON BADILLO iz Meksika imao je pet godina prilikom susreta s Ivanom Pavlom II. Bolovao je od leukemije. U velikoj gužvi papa je poljubio dječaka bez kose. Nakon nekoliko mjeseci dječak je ozdravio.

IVETTE SANCHEZ vidjela je da u banci u kojoj radi nedostaje 200.000 dolara. Obavijestila je nadređene. Direktor je naredio istragu, a Ivette je počela moliti molitvu Ivana Pavla II da ne ostane bez posla. Sutradan je sav novac bio u blagajni.

KEY KELLY iz Liverpoola dobila je zloćudni rak dojke, a liječnici su joj prognozirali najviše dvije godine života. U ožujku 1979. susrela se s papom. Vrativši se kući, karcinom i metastaze su nestali.

STELLA MATUTINA DE OLICERA P. CRUZ iz Brazila svjedoči o tome kako je poslije papine smrti molila za ozdravljenje sina Eduarda od narkomanske ovisnosti. Eduardo se ubrzo uspio riješiti ovisnosti o drogama. Drogirao se godinama.

Prvi slavenski papa u povijesti

Ivan Pavao II. 264. je papa, odnosno 263. Petrov nasljednik. Karol Józef Wojtyła, izabran za Papu 16. listopada 1978., rođen je u Wadowicama, gradu 50-ak kilometara udaljenom od Krakowa, 18. svibnja 1920.

Bio je drugo od dvoje djece Karola Wojtyłe i Emilie Kaczorowske, koja je umrla 1929. Njegov stariji brat Edmund, liječnik, umro je 1932., a otac, niži vojni časnik, 1941.

Nakon završetka studija na višoj školi “Marcin Wadowita” u Wadowicama 1938. godine, upisuje se na sveučilište Jagiellonian u Krakowu, piše zg-nadbiskupija.hr.
Kada su nacisti zatvorili sveučilište g. 1939. mladi je Karol (od 1940. do 1944.) radio u kamenolomu, a potom u kemijskoj tvornici “Solvay” kako bi mogao zaraditi za život te je izbjegao deportaciju u Njemačku.

Osjetivši poziv na svećeništvo, od 1942. pohađa u tajnosti predavanja na Teološkom fakultetu Sveučilišta Jagiellonian kao bogoslov Krakowske nadbiskupije. Istodobno, jedan je od promicatelja “Rapsodijskog kazališta” koje je također djelovalo u tajnosti. Nakon rata nastavlja studij na karkowskoj bogosloviji, koja je ponovno otvorena, i Teološkom fakultetu Sveučilišta Jagiellonian sve do svoga svećeničkog ređenja u Krakowu 1. studenoga 1946.

Poznavajući Wojtyłine iznimne sposobnosti i darovitost, tadašnji krakowski nadbiskup, kardinal Adam Stefan Sapieha Wojtyłu, šalje ga na daljnji studij u Rim, gdje postiže doktorat iz teologije (1948.) s tezom o nauku vjere u djelima sv. Ivana od Križa.

Godine 1948. vraća se u Poljsku gdje obavlja službu kapelana u Niegowiću, a potom studentskog kapelana u župi Sv. Florijana u Krakowu. Kasnije postaje profesorom iz moralne i etičke teologije na krakowskoj bogosloviji i Teološkom fakultetu u Lublinu.

U 38-oj godini života, 4. srpnja 1958., Wojtyła postaje najmlađi poljski biskup. Za biskupa je zaređen 28. rujna 1958. u katedrali u Krakowu po rukama nadbiskupa Eugeniusza Baziaka.

Šest godina kasnije, tijekom održavanja Drugog vatikanskog koncila, 13. siječnja 1964. papa Pavao VI. imenuje ga krakowskim nadbiskupom. Pavao VI. kreira ga i kardinalom 26. lipnja 1967.

Kao nadbiskup sudjelovao je na Drugome vatikanskom koncilu (1962. – 1965.) pruživši važni prinos u izradi konstitucije “Gaudium et spes”. Kardinal Wojtyła sudjelovao je također na pet skupština Biskupskih sinoda prije svoje papinske službe.

Papa Pavao VI. umire u papinskom ljetnikovcu u Castel Gandolfu 6. kolovoza 1978. Nasljeđuje ga, ali samo na 33 dana, kardinal Albino Luciani koji uzima ime Ivan Pavao I. Ivan Pavao I. umire u noći s 28. na 29. rujna 1978. i već 14. listopada otvara se nova konklava. Dva dana kasnije, 16. listopada, Karol Wojtyła izabran je za Papu. Nakon punih 455 godina izbor je pao na ne-Talijana, prvoga slavenskog papu u povijesti. Karol Wojtyła uzeo je ime dvojice svojih prethodnika – Ivan Pavao II.

Od početka svog pontifikata Ivan Pavao II. bio je na 99 apostolskih putovanja. Treći posjet Hrvatskoj u lipnju bilo je njegovo 100. apostolsko putovanje. Među mnogobrojnim glavnim dokumentima posebno mjesto zauzima 14 enciklika, 13 apostolskih pobudnica, 11 apostolskih konstitucija i 41 apostolsko pismo. Tomu treba pribrojiti i Papine knjige “Prijeći prag nade” iz 1994., “Dar i otajstvo: uz pedesetu obljetnicu mog svećeništva” iz 1996. i “Rimski triptih” iz 2003.

Prema podacima Tiskovnog ureda Svete Stolice, do 21. veljače 2002. Papa je u tijeku svoje papinske službe predvodio 131 svečanosti proglašenja blaženim na kojima je proglasio 1.282 blaženika te 43 svečanosti proglašenja svetima proglasivši 456 svetaca. Održao je 8 konzistorija na kojima je imenovao 201 kardinala. Predsjedao je i na 6 plenarnih skupština kardinalskog zbora. Od 1978. do danas sazvao je 15 skupština biskupske sinode: 6 općih redovitih (1980., 1983., 1987., 1990., 1994. i 2001.), jednu opću izvanrednu (1985.) i 8 posebnih skupština (1980., 1991., 1994., 1995., 1997., 1998. [2] i 1999).

Niti jedan se papa nije susreo s tolikim brojem ljudi: na više od tisuću općih audijencija srijedom sudjelovao je do sada više do 16 milijuna hodočasnika, ne ubrajajući u to posebne audijencije i vjerska slavlja. Samo u tijeku Velikog jubileja 2000. u Rim je hodočastilo više od 8 milijuna hodočasnika. Pored toga Papa se susreo s milijunima ljudi tijekom svojih putovanja diljem cijeloga svijeta. Ukupno, s Papom se u Vatikanu ili na njegovim međunarodnim putovanjima, u kojima je prešao udaljenost koja je gotovo jednaka trostrukoj udaljenosti između Zemlje i Mjeseca, susrelo više od 300 milijuna ljudi. Brojni su također ljudi iz vlasti koje je Papa primio u audijenciju. Dovoljno je podsjetiti na 38 službenih posjeta i drugih 650 audijencija ili susreta s vođama država kao i 212 audijencija i susreta s premijerima raznih država.

Papa Wojtyła je utemeljio institut “Ivan Pavao II.” te institut “Populorum progressio” za domorodačke narode Južne Amerike. Pored toga utemeljio je Papinsku akademiju za život i Papinsku akademiju za društvene znanosti. Ustanovio je Svjetski dan bolesnika (koji se svake godine slavi 11. veljače) te Svjetski dan mladeži. Umro je 2. travnja 2005. godine.

Papa Benedikt XVI. proglasio ga je blaženim 2011. godine, a papa Franjo kanonizirao 27. travnja 2014. godine.

Sveti Ivane Pavle II. moli za nas i hrvatski narod koji si ljubio!