Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Slavi se u petak prije Uskrsa. Zajedno s Velikim četvrtkom, Velikom subotom i Uskrsom čini Vazmeno trodnevlje. Veliki petak nije dan sveopće žalosti. Veliki je petak svečani dan – dan pomirenja između neba i zemlje, Boga i čovjeka. Stoga je taj dan poziv kršćanima da ljubav uzvrate, da poput Krista ljube Boga i ljude.
To je jedini dan u godini kada Crkva ne slavi euharistijsku žrtvu. Slavi se samo liturgiju riječi. Bogoslužje je smireno, svečano i dostojanstveno. Sakrament šuti kako bi uveo vjernike u ono veliko, jedinstveno – božanski veliko, što se toga dana dogodilo. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, da se simbolizira Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmljišljajući o Isusovoj muci.
Kod katolika, post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obavezan i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso dok post znači da se osoba jednom u danu najede do sita.
Isus je toga dana na sebe uzeo grijehe svijeta, te je u Isusu trpljenje dobilo svoj smisao i donosi plodove. Isus na križu dokaz je Božje ljubavi, i objavljuje njenu tajnu: Božju ljubav može se razapeti i probosti svojom ljudskom zloćom. Ali se ne može uništiti, jer una uskršava. Isus umro da bi čovjeka oživio.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
