Ovih dana navršava 28 godina od objave filma kojeg je tajnim praćenjem snimio KOS (Kontraobavještajna služba JNA). Film je prikazan na TV Beograd, a njime je trebalo kompromitirati mladu hrvatsku državu preko njenog ministra obrane generala Martina Špegelja koji je snimljen u razgovoru s vlastitim nećakom i oficirom JNA Vladimirom Jagarom.
Admiral Domazet ostao je vrlo kritičan prema postupcima i djelovanju generala Špegelja, tada ministra obrane Republike Hrvatske, sa svojim tvrdnjama da je general Špegelj „svjesno ili nesvjesno odigrao, u funkciji tog srpskog plana da Hrvatsku uvuče u zamku“.
Pred rat, na poticaj iz Srbije, pobunjeni Srbi u Hrvatskoj započeli su nerede i terorističke akcije poznate pod nazivom balvan-revolucija, kroz koje su negirali demokratski izabrane vlasti u Hrvatskoj. U stvari, velik dio naoružanih Srba, potican i organiziran od strane Srbije, počinje diljem Hrvatske raditi oružane incidente na cestama, u mjestima gdje su činili većinu stanovništva (Knin, Obrovac, Benkovac) miniranjem kafića i objekata Hrvata, te nasiljem prema Hrvatima po selima i mjestima gdje su Srbi preuzeli na nasilan i protupravan način vlast oružjem. To se dogodilo odmah nakon što su završili prvi demokratski izbori u Hrvatskoj 1990. godine, daleko prije početka bilo kakvih sukoba i rata, s ciljem provociranja hrvatskih vlasti i stvaranja oružane pobune.
JNA već u kolovozu 1990. sprječava hrvatski MUP u intervenciji kada se rulja okupila na ulicama Knina i uzela oružje iz policijske postaje, te počela bezvlašće i šovinističke četničke ispade u gradu, pozivajući na linč Hrvata, s ciljem zastrašivanja Hrvata u Kninu. JNA je presretanjem avionima odbacila helikoptere sa specijalnom policijom koji su išli provesti državne zakone i red u Knin gdje je na ulicama već fašistička naoružana rulja preuzela vlast.
Sva ova naoko spontana pobuna i fašističko orgijanje pobunjenih Srba, dakle bilo pod budnim okom JNA i Beograda odakle su dolazile instrukcije Srbima u Kninu o daljnjim postupanjima i izazivanju rata u Hrvatskoj.
Budući da je Srbe podupirala i naoružavala JNA, koja je trebala biti zaštitnica svih naroda federativne Jugoslavije, a u stvari je bila mješavina velikojugoslavenske-komunističke i velikosrpsko-fašističke vojske, te oružani eksponent Srbije i protuhrvatska jugoslavenska vojska, Hrvatska je bila – goloruka i bespomoćna. Bila je prepuštena na milost i nemilost pobješnjelih četnika i komunista koji su odlučili zajedničkim snagama napraviti genocid nad hrvatskim narodom.
KOS i afera Špegelj – velika zamka za Hrvatsku i njezinu opstojnost
General Špegelj, bivši zapovjednik V. vojne oblasti JNA (koja je imala granice Velike Srbije na liniji Virovitica-Karlovac-Karlobag) je pokrenuo kupovanje oružja za obranu na crnome tržištu, uvozeći oružje iz bivših zemalja Varšavskog pakta, prije svega prijateljske nam Mađarske. U konkretnom slučaju radilo se o virovitičkom kraju od kuda je rodom bio general Špegelj. Uz pomoć ubačenog agenta, časnika JNA i Špegeljevog rođaka Vladimira Jagara, u kodnoj operaciji „Štit“ snimljen je autentičan, ali i dijelom montiran film kojim je trebalo kompromitirati mladu hrvatsku državu, te potaknuti započetu pobunu Srba, te stvoriti uvjete za opći napad JNA dokazivanjem da Hrvatska naoružava tzv. paravojne postrojbe.
KOS je tvrdio da mjesni odbori HDZ-a naoružavaju Hrvate i stvaraju naoružane odrede.
Beograd je tražio suđenje za Špegelja. Kao rezultat afere i strahujući da bi mogao pasti u ruke JNA, Špegelj se sklanja u Austriju , a Tuđman ga 2. srpnja 1991. godine smjenjuje s mjesta ministra obrane.
Kao posljedica svega bili su uhićeni čelni ljudi općine Virovitica Đuro Dečak, Antun Fabijanac i Vinko Belobrk, te osuđeni na Vojnom sudu JNA u Zagrebu na višegodišnje robije. Mnogobrojni Zagrepčani ispred suda, kao i drugi Hrvati su ih ispratili po izlasku sa suđenja do Virovitice ne dopuštajući da njihovi heroji odu u zatvor koji im je pripremila JNA.
Bio je to, u siječnju 1991. godine, jedan od ključnih trenutaka kada je Hrvatskoj prijetio opći napad JNA, u stvarnosti državni udar kojim bi se uvela vojna diktatura JNA s kratkoročnim i lažnim ciljem očuvanja Jugoslavije (u vrijeme raspada višenacionalnih komunističkih država Europe), a s dugoročnim ciljem uništenja Hrvatske i njezinog nestanka na zemljovidu Velike Srbije.
Ostaje kontroverzno pitanje kako je iskusni general JNA i bivši zapovjednik V. vojne oblasti Martin Špegelj dozvolio da bude tako naivno snimljen od KOS-a, te pri tome izgovori stvari koje su mogle opasno kompromitirati ionako krhku hrvatsku vlast i prouzročiti državni udar.
Mesić i Špegelj – od zagovaranja napada na JNA do visokih pozicija u stranci HNS
Slijedeća kontroverza vezana uz generala Martina Špegelja bila je rano ljeto 1991. kada je zagovarao opći napad na vojarne JNA, što je predsjednik Tuđman odbio. Hrvatska je tada bila u izuzetno nepovoljnim međunarodnim okolnostima, a iznutra je veliki dio teritorija već bio pod kontrolom hrvatskih Srba koji su se digli na oružje protiv Hrvatske u svim općinama gdje su živjeli i imali bar deset posto stanovništva.
JNA je samo čekala napad hrvatskih snaga da može naći opravdanje za intervenciju.
Na sjednici VONS-a (Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti) za taj plan općeg napada na JNA su glasovali samo Martin Špegelj i Stjepan Mesić, a svi ostali su bili protiv. Admiral Davor Domazet Lošo kasnije je ustvrdio da je taj plan bio zamka za Hrvatsku.
O tome admiral Domazet kaže:
“Špegelj je predlagao nešto što bi željeli i predložili u to vrijeme i sami vodeći srpski generali, Kadijević ili admiral Mamula, koji su jasno i glasno rekli da je njima trebao tada legitimitet za napad na Hrvatsku. A to što je Špegelj predlagao, napad na vojarne, to je bila zamka za Hrvatsku koja je išla na ruku Srbima. U strateškom smislu, da je Tuđman tada poslušao Špegelja, danas ne bismo imali nikakvu Hrvatsku.”, rekao je admiral Domazet u izuzetno zanimljivom intervjuu ovdje
Admiral Domazet ostao je vrlo kritičan prema postupcima i djelovanju generala Špegelja, tada ministra obrane Republike Hrvatske, pri svojim tvrdnjama da je general Špegelj „svjesno ili nesvjesno odigrao, u funkciji tog srpskog plana da Hrvatsku uvuče u zamku“ (27:20 i 32:10 minuta filma).
U filmu se spominje i zanimljivost da je glavni krivac za embargo na oružje Hrvatskoj bio Budimir Lončar, u vrijeme početka općeg rata, kasnije postao savjetnik predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića.
Kasnije, nakon što je Mesić pokušao izvršiti politički prevrat u Hrvatskom Saboru u vrijeme rata u Hrvatskoj, Stjepan Mesić je prešao u HNS (sadašnji koalicijski partner HDZ-a). Mesić je u HNS-u bio izvršni potpredsjednik HNS-a i predsjednik zagrebačke gradske organizacije. Zanimljivo je da je i general Špegelj postao član HNS-a i obnašao značajne dužnosti: od dugogodišnjeg člana Predsjedništva i Savjeta HNS-a, do funkcije stranačkog potpredsjednika.
Film „Domovinski rat – laž ili istina“ (komentiraju dr. Ivo Banac, Dr. Ante Nazor, dr. Davor Domazet-Lošo, ali i direktni sudionici tih događanja kao Josip Perković, Slaven Letica i dr.)
