U HRT-ovoj emisiji predstavljena je monografija “Planinska satnija Velebit”. Gostovali su autor monografije povjesničar Tomislav Šulj te Ivan Host, zamjenik zapovjednika Planinske satnije Velebit.
Monografija će službeno biti predstavljena u ponedjeljak navečer u Hrvatskom državnom arhivu, a povod je 28. obljetnica Planinske satnije Velebit.
Pripadnici Planinske satnije Velebit većinom su bili Zagrepčani
Zbog svojih posebnosti teško ju je usporediti s bilo kojom ratnom postrojbom Hrvatske vojske, a ipak se o njoj ne zna gotovo ništa.
Pripadnici postrojbe okupili su se u jesen 1991. u Zagrebu i po zadaći otišli na planinu Velebit. Bili su prvi koji su branili Velebit od velikosrpske agresije, iako s vojničkim pozivom nisu imali dodirnih točaka. Agresija na Republiku Hrvatsku motivirala je brojne civile, tako i zaljubljenike u planine, da se uključe u obranu domovine.
Hrvatski alpinisti, speleolozi, planinari i gorski spasioci dragovoljno su se uključili u obranu Hrvatske i stavili u službu domovine.
Hrvatske planine bile su njihov drugi dom, a od 1991. i bojišnica na kojoj su djelovali.
Monografija o Planinskoj satniji Velebit zamišljena je kao poseban, drugačiji projekt u odnosu na monografije koje su dosad objavljene o postrojbama iz Domovinskog rata. Naime, monografija će biti objavljena na dva jezika (hrvatskom i engleskom) i na taj način biti će dostupna zainteresiranim ljubiteljima alpinizma i vojne povijesti i van granica Hrvatske. Nema sumnje da će interes za monografijom postojati jer alpinizam ne poznaje granice. Naprotiv, alpinisti diljem svijeta povezani su, zajednički istražuju i osvajaju planinske vrhove i odlaze u zajedničke ekspedicije ili se susreću na natjecanjima. Svi alpinisti svijeta dijele ljubav i strast prema istraživanju planina, ali samo su hrvatski alpinisti (civili) imali priliku kao ratnici djelovati na planinskom masivu Velebita braneći slobodu svoje domovine. Poznato je da se alpinizam kroz povijest pokazao kao važan čimbenik u ratovanju što uostalom možemo uočiti još od drevnih vremena. Vjerojatno najpoznatiji primjer u kojem je alpinistički pothvat donio izuzetan uspjeh vojna je ekspedicija Kartažana koji su u Drugom punskom ratu između Kartage i Rimske republike savladali planinski masiv Alpa ne bi li iznenadili nadmoćniju Rimsku vojsku. Planinske vojne postrojbe i danas su najelitnije postrojbe za posebne namjene (primjerice u francuskoj Legiji stranaca ili američkoj vojsci), iako nažalost alpinistička vojna tradicija nakon okončanja Domovinskog rata nije očuvana, barem ne u obliku postojanja posebne postrojbe u ustroju Hrvatske vojske. O povijesti alpinističkih vojnih postrojbi i značaja alpinizma tijekom vojne povijesti, odnosno modernih vojski biti će posvećeno posebno, uvodno poglavlje ove monografije.
Zamišljeno je da ratna priča postrojbe Planinske satnije Velebit bude obrađena u četiri poglavlja, zaključno s oslobodilačkom operacijom „Oluja“.
Iako je postrojba službeno demobilizirana tijekom 1994. godine istaknuti zapovjednici i pripadnici postrojbe vršili su na Velebitu obuku i bili instruktori pripadnicima postrojbi za specijalne namjene, odnosno izabranim postrojbama gardijskih brigada Hrvatske vojske, sve do okončanja rata. Nakon Domovinskog rata dio njih još neko vrijeme ostao je aktivno obnašati dužnosti u redovima Hrvatske vojske, a uglavnom su se svi postupno vratili civilnom životu i novim alpinističkim poduhvatima. Neki od njih, primjerice zapovjednik Jerko Kirigin, nažalost više nisu među živima, a neki još uvijek aktivno odlaze u alpinističke poduhvate; od hrvatskih planina do ekspedicija na Himalaju. Stoga je zamišljeno da civilni život i poratna alpinistička iskustva pripadnika postrojbe budu obrađeni u posljednjem poglavlju knjige.
Posebnost monografije biti će i objava velikog broja fotografija koje su pripadnici postrojbe vrijedno snimali tijekom petogodišnjeg ratnog iskustva na Velebitu. U odnosu na monografije drugih postrojbi koje imaju određenih nedostataka zbog nedovoljnog broja ratnih fotografija ili pak kvalitete snimaka, hrvatski alpinisti posjeduju više od nekoliko tisuća fotografija od kojih dobar dio, ne samo zbog krajolika, možemo smatrati umjetničkim fotografijama. Konačno, zamišljena struktura knjige u potpunosti odudara od dosad objavljenih monografija ratnih postrojbi koje su najvećim dijelom rađene isključivo na temelju dokumenata i službenih raščlambi. Ratni put Planinske satnije Velebit na stručan način opisati će povjesničar Tomislav Šulj koji će slijediti historiografska pravila, ali će velik dio monografije, odnosno ratne priče Planinske satnije Velebit, rekonstruirati putem sjećanja zapovjednika i pripadnika te postrojbe, koristeći pritom znanstvenu metodologiju Usmene povijesti. Uz monografiju, u privitku korica, biti će priložen DVD s dokumentarnim filmom „Velebitska priča“.
Knjiga je zamišljena kao poseban, drugačiji projekt u odnosu na monografije koje su dosad objavljene o postrojbama iz Domovinskog rata. Naime, bit će objavljena na hrvatskom i engleskom te tako biti dostupna ljubiteljima planina i vojne povijesti i izvan granica Hrvatske.
