Redovita sjednica Vijeća HBK za nauk vjere pod predsjedanjem predsjednika sisačkog biskupa mons. dr. sc. Vlade Košića, održana je u srijedu, 24. lipnja, u Biskupijskom ordinarijatu u Sisku.
Sjednici su, uz predsjednika mons. Košića, nazočili prof. dr. sc. Željko Tanjić, prof. dr. sc. Tonči Matulić, prof. dr. sc. Mijo Nikić, doc. dr. sc. s. Valerija Kovač i doc. dr. sc. Richard Pavlić.
U prvom dijelu sjednice članovi su, prema ranije dogovorenom planu rada, usvojili dokument o karizmatskom pokretu i obnovi u Duhu u Katoličkoj Crkvi, u kojemu se donose fenomenološka analiza i pastoralne smjernice.
U drugom dijelu sjednice članovi su dali osvrt na crkveno djelovanje za vrijeme pandemije COVID-19 te naznačili perspektive za daljnje postupanje. Istaknut je i angažman pojedinih članova Vijeća koji su svojim javnim istupima doprinijeli pastoralnom, duhovnom i intelektualnom suočavanju s nepredvidivom situacijom u kojoj su se našli Crkva i društvo izazvani pandemijom COVID-19. S tim u vezi, Vijeće je donijelo sljedeće zaključke:
Cijela crkvena zajednica pozvana je da iz više perspektiva promišlja sadašnju i buduću situaciju pandemije COVID-19, koja je donijela velike promjene ne samo na društvenom području, nego i na razini crkvenoga i vjerničkog života. Crkva je pozvana da na kreativan način crpi iz svoga bogatoga duhovnoga i sakramentalnog blaga, da se kritički osvrne na prijeđeno vrijeme pandemije, da se otvoreno suoči s novim pitanjima koja su se pojavila, da vjernicima pruži utemeljenu pouku u vjeri, duhovnu okrepu i pomoć u vremenu nesigurnosti. Pozvana je da se čuva mogućih pretjerivanja u prosuđivanju sadašnje situacije te sužavanja na jednostavna, možda na prvi pogled privlačna rješenja, koja iskrivljuju ili zastiru autentičnost crkvenoga nauka i života u vjeri.
Potrebno je s iskrenom zahvalnošću istaknuti veliki doprinos svećenika i vjernika laika koji su se nesebično zalagali na duhovnom, sakramentalnom i karitativnom području, i tako mnogim ljudima u samoći, bolesti, ugroženosti i ranjivosti pružili neizmjernu potporu. Na taj način su posvjedočili mnogovrsnost služenja Crkve današnjemu čovjeku u trenutnoj situaciji koja dotiče sve razine njegove egzistencije. Crkva će se i dalje nastaviti angažirati u vjerskom i intelektualnom, znanstvenom i djelatnom pogledu, za stručno proučavanje i praktično svjedočenje ljubavi prema bližnjemu, posebno prema bolesnima, slabima, ranjivima. Uz duboke izraze zahvalnosti civilnim službama u vrijeme pandemije COVID-19, potrebno je istaknuti nezamjenjivo mjesto svećenika, redovnika, redovnica i vjernika laika. U želji za konkretnim zalaganjem, potrebno je slušati glas naših pastira te imati povjerenja u njihove mjerodavne odluke. Time ćemo svi doprinijeti da u ovome vremenu neizvjesnosti prevlada utjeha, jedinstvo i povjerenje u Crkvu i njezino poslanje u svijetu.
Crkva je u svome pastoralnom angažmanu otvorena za suradnju s civilnim vlastima i zdravstvenim ustanovama. Također je otvorena za prihvaćanje utemeljenih znanstvenih spoznaja, zastupajući načelo komplementarnosti vjere i razuma. Ona ne podržava magijsko suprotstavljanje vjere spoznajama znanstvenih istraživanja, ali isto tako ne prihvaća samo racionalno-empirijske odgovore, koji ne uvažavaju tjelesno-duhovnu cjelovitost čovjeka. Odlučna je da, u mjeri u kojoj je to prihvatljivo i moguće, brani i osigura pravo vjernika na duhovnu pomoć i sakramentalnu okrepu, te da poboljša i prilagodi pastoral bolesnih i umirućih. Crkva i u vrijeme pandemije COVID-19 promiče zreo i odgovoran život u vjeri, naglašava prvenstvo zaštite svakoga ljudskoga života te brigu za duhovno i tjelesno zdravlje svakoga čovjeka, posebno onih najslabijih. Na taj način Crkva, uz svoje redovne pastoralne aktivnosti, i u ovim izvanrednim okolnostima ostvaruje svoje poslanje služenja čovjeku u njegovoj konkretnoj egzistencijalnoj i duhovnoj potrebi.
