U ponedjeljak, 2. studenoga 2015. u 19,30 sati na repertoaru je svečana izvedba u povodu 80. godišnjice praizvedbe kultne domaće opere ‘Ero s onoga svijeta’ Jakova Gotovca, pod ravnanjem maestra Nikše Bareze i u režiji Krešimira Dolenčića.
Praizvedba je održana 2. studenoga 1935. U ulozi Gazde Marka nastupa Siniša Štork, u ulozi Dome Sofia Dubravka Šeparović Mušović, u ulozi Đule Tamara Franetović Felbinger, u ulozi Miće (Ere) Miljenko Đuran, a u ulozi Mlinara Sime Ljubomir Puškarić
Jakov Gotovac pripada najvažnijim hrvatskim skladateljima 20. stoljeća. Originalan u izričaju, odlično poznajući opernu scenu i zborsko stvaralaštvo, kao veliki melodičar tijekom cjelokupnoga stvaralaštva je zadržao umjetničko uvjerenje o pravu na vlastiti glazbeni jezik.
Njegovo najuspješnije i najpopularnije djelo, opera Ero s onoga svijeta, već davno je ubrojena među najuspjelije slavenske komične opere, a od praizvedbe u Hrvatskome narodnom kazalištu 1935. gotovo ne silazi s repertoara svih nacionalnih kazališnih kuća.
Uskoro sedamstota izvedba samo u zagrebačkoj Operi, svjedoči o zanimljivosti djela koje u kontinuitetu potvrđuje svoju vrijednost, stvorivši trajan i uzajaman odnos s publikom i stručnim ocjenjivačima u zemlji ali i svijetu. Naime, Gotovac je gotovo jedini hrvatski skladatelj koji je uz sjajne uspjehe u domovini, ostvario i bogata priznanja u mnogim gradovima Europe, ali i izvan našega kontinenta.
Ero s onoga svijeta je u inozemstvu izveden na više od sto opernih pozornica, dok je libreto preveden na desetak jezika.
Brojni osvrti o predstavama postavljenim na stranim pozornicama ocjenjuju Eru zaštitnim znakom hrvatske opere koji prenosi melodije, ritmove, pjesme i plesove svoje domovine u svijet, pri čemu su dramska riječ i glazba idealno spojena.
Glazbeni kolorit, bujna orkestracija, živahni ritmovi, pjevne vokalne linije koje neprekinuto teku, u uskoj su vezi s iznimnim libretom Milana Begovića, prepunog duhovitih i domišljatih stihova. Skladatelj i librettist, tražeći duh i stil pučkih pripovijedaka, pronašli su odličnu glazbenu i tekstualnu formula za Eru u folkloru određenih južnoslavenskih skupina.
“Držim da taj narodni izraz koji se pojavljuje u mojoj glazbi, biološki, iskonski nosim u sebi… Povremeno sam uzimao kakvu temu iz nekih zbirki, ali sam komponirao u narodnom duhu, iz vlastitoga ja”, tako je Gotovac objasnio podrijetlo narodnog duha u svojim djelima.
Glavni lik opera Ero s onoga svijeta, pokretač radnje je Mića, mladić iz bogate seoske obitelji Dalmatinske zagore. Dok pokušava u susjednom selu pronaći djevojku kojom bi se oženio, na majčin savjet, prikazuje se kao siromah.
Predstavlja se kao Ero, s onoga svijeta, i želi biti siguran da ga odabranica Đula iskreno voli. Uvjerivši mnoge kako je on Ero, za svakoga ima poneku priču s onoga svijeta. Iako je mnoge prevario, na kraju mu sve oproste i on dobije djevojku koju ljubi.
Efektan baletni finale opere, furioznog tempa, koji se često izvodi i izvan operne strukture, svojevrsna je oda pučkom načinu života, u kojemu glazba prožeta etosom dalmatinskog zaleđa dolazi u prvi plan.
Do posljednje inscenacije 2003. u režiji Krešimira Dolenčića, Ero je doživio 12 premijernih izvedbi, a u njima su sudjelovale generacije ponajboljih zagrebačkih opernih i baletnih solista i ansambala.